Foto: Oslobođenje
Početak gradnje skladišta nuklearnog otpada planiran je za narednu godinu.
Skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u bivšem vojnom kompleksu Čerkezovac trebalo bi se početi graditi 2025. godine, ali za njega još nije napravljena studija utjecaja na okoliš. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH poručio je da traži EU podršku za određivanje druge lokacije, a iz hrvatskog fonda koji je zadužen za projekt odgovaraju kako vjeruju da će studija potvrditi da skladište neće imati negativan utjecaj na okoliš niti stanovništvo, kao i da ne vide način na koji bi BiH formalno mogla zaustaviti gradnju
Iako je ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH Staša Košarac nedavno u Zagrebu poručio da je neprihvatljivo da lokacija za skladištenje hrvatskog radioaktivnog otpada bude na Trgovskoj gori, što je u blizini teritorija BiH, kao i da će tražiti podršku EU-a za pronalazak nove lokacije, u Hrvatskoj se, čini se, zasad ne razmatra “plan B”.
Iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NE Krško (Fond NEK), koji je zadužen za cijeli projekt, kažu za N1 da BiH nema formalnog načina da ga zaustavi.
- Za sada sve upućuje da tijekom redovnog pogona skladišta neće biti nikakvog utjecaja na okoliš, a vjerujemo kako će studija utjecaja na okoliš to i potvrditi. Skladišta tijekom redovnog rada neće imati utjecaja na stanovništvo, što će, vjerujemo, potvrditi sigurnosne analize. BiH strana se trudi pokazati da će projekt nepovoljno utjecati na njihovo stanovništvo, no te su tvrdnje neargumentirane i ne vidimo načina da BiH formalno zaustavi uspostavu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, stoji u odgovoru na naša pitanja koji nam je poslala suradnica za odnose s javnošću Fonda NEK Lara Kerep.
Košarac je izjavio, nakon zajedničkog sastanka vlada RH i BiH prošle sedmice, da je skladište na bivšem vojno-skladišnom kompleksu Čerkezovac na Trgovskoj gori neprihvatljivo i da će ugroziti zdravlje obližnjeg stanovništva, spomenuo je da ekspertni tim BiH “nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane”, a zatražio je i na temu tog projekta sastanak s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Josepom Borrellom.
Ministru Košarcu je proslijeđeno pitanje koje su sve zamjerke oko „protoka informacija“ s Hrvatskom te kojim će se EU zemljama i institucijama obratiti, odnosno što će konkretno od njih tražiti, ali odgovora još nema.
Iz Fonda NEK kažu da je s ekspertnim timom BiH održano više sastanaka, a prvi krajem juna 2021. godine kada su im prezentirane sve aktivnosti povezane sa zbrinjavanjem radioaktivnog otpada. I lani je bilo nekoliko sastanaka, pa spominju da im je predstavljena metodologija raznih istraživanja na Trgovskoj gori, a obišli su i samu lokaciju, vojni kompleks Čerkezovac, te NE Krško gdje su im prezentirane vrste, karakteristike i količina nisko i srednje radioaktivnog otpada koji se skladišti u internom skladištu elektrane. Tvrde i da je održan niz neformalnih sastanaka s BiH ekspertima na marginama konferencija u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju.
Kako trenutno stvari stoje, gradnja skladišta će početi 2025. godine, bit će otvoreno 2026. godine, dok se prvi spremnici s otpadom iz NE Krško na toj lokaciji očekuju tokom 2027. godine. Procjena je da će cijela investicija biti oko 220 miliona eura s PDV-om, što uključuje predobradu radioaktivnog otpada, izgradnju centra, njegov rad u idućih 30-ak godina i naknadu lokalnoj zajednici, općini Dvor, od oko milion eura godišnje, što će biti definirano posebnom uredbom Vlade koja bi trebala biti donijeta ove godine, kao i namjena te naknade.
U Fondu NEK napominju da imaju dovoljno novca za pokrivanje tih troškova, a insistiraju na tome da će graditi „skladište“ (privremeno rješenje, iako to može trajati jako dugo), a ne „odlagalište“ (trajno odlaganje) radioaktivnog otpada, a da lokaciju trajnog odlagališta u Hrvatskoj tek treba odrediti.
Uprkos zažarenoj atmosferi na relaciji BiH-Hrvatska zbog lokacije budućeg skladišta, do gradnje ipak još ima dosta formalnih koraka, što znači i prilike za javnu raspravu. Ni lokalno stanovništvo u Dvoru, iako malobrojno, blago rečeno nije baš sretno s onim što im se sprema, bez obzira na obećanu novčanu kompenzaciju, ali to do sada nije imalo efekta.
Trenutno se izrađuju sigurnosne analize i idejni projekt, a studija utjecaja na okoliš bit će gotova i objavljena tek iduće godine, što su sve preduvjeti za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole. Iz Ministrstva gospodarstva su objavili, kako je ovog vikenda prenijela Hina, da dosadašnji istražni radovi i mjerenja ne ukazuju na moguće negativno rješenje u studiji utjecaja na okoliš, ali će „kao konačnu potvrdu prikladnosti lokacije Čerkezovac za centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pričekati analizu i interpretaciju provedenih istraživanja“, piše N1.
