Istekao je rok za tehničke izmjene Izbornog zakona: Visoki predstavnik na potezu
Foto: BHRT
Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) mogao bi ponovo koristiti svoje bonske ovlasti. Naime, 19. decembra Šmit je dao rok bh. političarima i kazao da "u naredne dvije-tri sedmice" želi vidjeti donošenje tehničkih izmjena Izbornog zakona i zaprijetio da u suprotnom "ima jedna osoba u gradu koja ima ovlaštenja i nadležnost da to donese".
Izmjene koje zahtijeva Šmit trebale bi smanjiti mogućnost prevara i povećati transparentnost izbora, prije svega kroz uvođenje elektronskog glasanja.
Blokada SNSD-a
Naravno, tri sedmice su odavno prošle, a političari u BiH su u vezi s ovim upozorenjem učinili doslovno – ništa. Umjesto toga, cijeli niz političara otvoreno se usprotivio Šmitovim najavama. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je naglasio da se protivi samo tehničkim izmjenama, tražeći sveobuhvatnu izmjenu Izbornog zakona, a u prvom redu izmjene načina izbora članova Predsjedništva. Članovi trojke su, s druge strane, podržali Šmitov zahtjev. Upravo su o pitanju izmjena Izbornog zakona članovi trojke i HDZ-a prekjučer održali sastanak.
Ipak, najveći problemi će postojati sa SNSD-om. Iz ove stranke jasno je poručeno da Šmit nema pravo da se miješa u izborni proces, a nekoliko dana potom Milorad Dodik je najavio da ovaj entitet kreće u organiziranje vlastite izborne komisije koja bi imala kontrolu nad izborima na svim nivoima unutar RS.
Dodik je, očekujući Šmitovo nametanje, preko svog Twitter profila uputio i prijetnju trojci, tražeći da mu se zajedno usprotive.
- U narednim danima sarajevske stranke, koje su progurali Amerikanci da naprave vlast u Federaciji, imat će priliku da pokažu da li ostaju pri svojoj rušilačkoj politici koja čini da BiH ima sve manje svaki dan ili su za rješenja koja su koncipirana na Ustavu BiH - napisao je Dodik.
Dvostruki ispit
Šmitovo eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona odvelo bi ga u direktni i dosad najozbiljniji okršaj s Dodikom. Iako je Šmit nekoliko puta poništavao nelegalne zakone kojima su vlasti RS nastojale otimati nadležnosti od države, on još nije nametnuo nijednu novu odluku koja bi se direktno ticala manjeg bh. entiteta.
Nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona bi bila prva takva odluka koja bi i Dodika, ali i Šmita i međunarodnu zajednicu stavila na veliki ispit. Ukoliko bi Dodik, što je izvjesno, odbio da ispoštuje i provede eventualno nametnutu odluku Kristijana Šmita, onda se na ispit stavljaju volja i odlučnost međunarodne zajednice, ali i samih bh. institucija da provedu odluku visokog predstavnika.
A u tom smislu bit će vrlo zanimljivo vidjeti dokle ide granica do koje su i jedni i drugi spremni ići.
Proces u Sudu
Upravo zbog neprovođenja odluke visokog predstavnika protiv Dodika se trenutno vodi proces u Sudu BiH. Kako se navodi u optužnici, Dodik i Lukić su od 1. do 9. jula ove godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, poduzimali službene radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka.
Vlasti u RS i dalje ponavljaju svoj stav kako ne priznaju Kristijana Šmita i kako je on nelegalan visoki predstavnik u BiH.
