Iran i Izrael - Kako su saveznici postali neprijatelji?
Foto: AFP
Neprijateljstvo između Irana i Izraela opasno eskalira. Nakon iranskog raketnog napada na teritoriju Izraela tamošnja vlada je najavila žestoku odmazdu, ali ove dvije zemlje nisu uvijek bile protivnice, ocijenio je njemački Dojče vele u analizi odnosa dvije zemlje.
Njemački servis podsjeća da su prije Islamske revolucije 1979. godine, ove države bile blisko povezane, i da je Iran bio među prvim državama koje su 1948. priznale državu Izrael. U okviru sukoba na Bliskom istoku Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država, dok je izrael, koji je imao podršku Vašingtona, za Teheran bio korisna politička protivteža arapskim susjedima. Nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine, Iran je poništio sve sporazume s Izraelom, a ajatolah Homeini je oštro kritikovao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija i razvio retoriku usmjerenu protiv Izraela kako bi pridobio podršku arapskih država i stanovništva u tim zemljama, jačajući uticaj Irana. Aktuelni vjerski vođa Irana ajatolah Ali Hamnei nastavio je ovu politiku, redovno dovodeći u pitanje istorijske činjenice o holokaustu, dok Iran podržava Hezbolah u Libanu, Hamas u Gazi, kao i druge grupe širom regiona, uključujući Hute u Jemenu. Dojče vele ocjenjuje da Izrael, s druge strane, nije učinio puno za smanjenje napetosti, prenosi Tanjug. Premijer Benjamin Netanjahu je više puta upoređivao Islamsku Republiku s nacističkom Njemačkom i oštro kritikovao nuklearni sporazum iz 2015. godine. Iako u obje zemlje postoje pojedinci koji zagovaraju pomirenje, politički odnosi su zategnutiji više nego ikada ranije, naročito nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine i izraelske vojne operacije u Pojasu Gaze, prenosi Tanjug. Prema navodima UN-a u ratu u Pojasu Gaze je ubijeno više od 41.000 Palestinaca, većinom žena i djece, a raketni napadi Hezbolaha i izraelsko bombardovanje juga Libana prisilili su stotine hiljada ljudi na bijeg u Libanu i Izraelu. Iran je u utorak veče direktno napao Izrael raketama - po drugi put nakon lansiranja stotina dronova i raketa u aprilu. Prema navodima Izraelskih bezbjednosnih snaga (IDF), i ovoga puta je presretnut "veliki broj" iranskih raketa, dok je opasnost iz Irana "trenutno" neutralizirana, ali je najavljeno da će uslijediti žestok odgovor Izraela. Američki državni sekretar Entoni Blinken nazvao je iranski raketni napad na Izrael "potpuno neprihvatljivim" i dodao da su Sjedinjene Američke Države još jednom dokazale "posvećenost obrani Izraela". Prema riječima britanskog ministra obrane Džona Hejlija, u odbrani Izraela učestvovala je i vojska Velike Britanije. Napad Irana i pravo Izraela na obranu su istakle i članice EU-a poput Njemačke i Francuske, dok je njemački kancelar Olaf Šholz "najoštrije" osudio napad Irana. S druge strane, objavljeno je da je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči neposredno nakon raketnog napada svoje zemlje na Izrael telefonom razgovarao sa evropskim kolegama, između ostalih s njemačkom ministarkom spoljnih poslova Analenom Berbok, kao i kolegama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i drugim zemljama, izvijestila je iranska novinska agencija Irna. Aragči je izjavio da je raketna operacija sada završena a da će, u slučaju da Izrael preduzme odmazdu, iranski odgovor biti "još oštriji". "Teheran ne želi eskalaciju, ali se ne boji rata", rekao je Aragči.
Nezavisne
