Imovinu države prodaje ko stigne: Opština Gacko uknjižila kasarnu kao svoju i pripremila za ustupanje

Foto: Oslobođenje

Dok se rješenja navodno traže, državnu imovinu otima ko stigne, a ima i onih koji tvrde da je država već razvlaštena, što se pokušava legalizirati

Vojnu kasarnu Avtovac, državnu imovinu pod zabranom raspolaganja, vlasti Opštine Gacko uknjižile su kao svoje vlasništvo. Odluku o knjiženju je donijela područna jedinica Republičke uprave za geodetske i imovinskopravne odnose RS-a u Gacku. Uporedo sa procesom knjiženja, lokalne vlasti u Gacku donijele su odluke kojima se državna imovina priprema za dalje ustupanje investitoru.

BEZ ODGAĐANJA
Iz OHR-a su više puta podsjećali da je zabranjena bilo kakva prodaja ili drugi oblik raspolaganja državnom imovinom. Dakle, prenosa vlasništva nad državnom imovinom, sve dok se o tome ne donese regulativa u institucijama Bosne i Hercegovine, ne bi smjelo biti.

Iz Kancelarije visokog predstavnika za Radio Slobodna Evropa (RSE) istakli su su kako je u najboljem slučaju moguće privremeno korištenje koje ne isključuje kasniji prenos vlasništva. Dodali su da dobit pripada državi sve dok ne postoji međusobni dogovor o novom zakonu, ali i da pitanje vlasništva nad državnom imovinom i odgovornost za njeno korištenje mora biti riješeno hitno i bez odgađanja uz poštivanje odluka visokog predstavnika, Ustavnog suda BiH i standarda Evropske unije.

No, Parlamentarna skupština BiH već skoro 30 godina nema spremnosti, volje, želje ili čega već da se uhvati ukoštac sa usvajanjem državnog zakona o imovini. Jasno je da u bh. entitetima na državnu imovinu potpuno različito gledaju, tako da to ostaje ozbiljan izazov. Ne bježe upućeni ni od pretpostavke da odlučnost entitetskog vođe Milorada Dodika u prisvajanju državne imovine koja mu ne pripada ima veze s visokim dugom koji je nagomilao u Republici Srpskoj. Da u stavovima promjena nema, pokazuje i spremnost poslanika iz Republike Srpske da napuste sjednicu na pomen državne imovine. No, je li minut do 12? Osim sa nekoliko odluka Ustavnog suda BiH i zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, kako dodatno zaštiti državnu imovinu? Dok se rješenja navodno traže, državnu imovinu otima ko stigne, pa je pitanje šta će od nje do donošenja zakona i ostati. Valja napomenuti da ataka, pokušaja uzurpacije državne imovine, pa i prisvajanja, ima i u Federaciji BiH. Pitanje je da li će tačku na spor oko državne imovine, gotovo tri decenije nakon, staviti visoki predstavnik?

- Ataci na državnu imovinu, razni vidovi uzurpacije i odbijanja da se ona na adekvatan način zaštiti, da se vrati stvarnom titularu negativno utiču na sam status državne imovine. Pomenuti slučaj u Gacku direktno se tiče vojne imovine, to je specifičan vid državne imovine, u vezi s kojima su donesene značajne odluke, počev od odluke Predsjedništva BiH, kojom se reguliše status određenih lokacija kao perspektivne vojne imovine, pa nadalje do konkretnih odluka koje su donosili različiti sudovi. Dakle, vojna imovina nesporno spada u državnu imovinu, jasan je Ismet Velić, bivši državni pravobranilac, kojem su neprihvatljive aktivnosti koje idu u pravcu negiranja i ignorisanja važećih odluka i propisa.

- Sve skupa ukazuje na to da se konačno moraju poduzeti konkretnije aktivnosti vezane za regulisanje ove problematike, da se moraju donijeti odgovarajući propisi i zakon o državnoj imovini. Također, konkretnih sankcija za one koje direktno djeluju protivno odlukama sudova bi moralo biti, poručuje Velić.
Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero kaže da je imovina harčena povredom Zakona o zabrani raspolaganja, da je prenošena, prometovana, prodavana...
- Stalnim odgađanjem donošenja rješenja zakona o upravljanju, korištenju i raspolaganju državnom imovinom proizvodi se novo faktičko stanje. Protokom vremena ono teži svojoj ustavnopravnoj ovjeri. To nije ništa drugo nego ostvarivanje ratnih ciljeva u mirnodobskom ambijentu i to zloupotrebom Ustava, razvlašćivanjem države BiH, prenošenjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta na entitet. Mislim i da se ide u tom pravcu, da se pitanje državne imovine riješi na način da se uvaži i prizna faktičko stanje, a to ne bi bilo ništa drugo nego teritorijalno-funkcionalna raspodjela državne imovine, kaže Cero i dodaje da su stvorene okolnosti i da je potrebno da visoki predstavnik donese zakon koji bi se primijenjivao sve dok se u Parlamentu BiH ne donese drugi.

RASTAKANJE BIH
- Nemojte zaboraviti da institucije poput državnog Pravobranilaštva, entitetskih, kantonalnih i opštinskih pravobranilaštava nemaju efektivnu moć da vrate stanje u prijašnje. Čini mi se da ni od međunarodne zajednice, osim deklarativnog zalaganja i potvrđivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, nemamo efektuiranje tih narativa. Rješavanje pitanja državne imovine bi trebalo da je jedan od prioriteta na putu ka EU. Izostanak takvog pristupa međunarodne zajednice otvara prostor politikama kojima je cilj rastakanje i razvlašćivanje BiH, te ubijanje njenog državotvornog karaktera, poručio je Cero.

Oslobođenje