I novinari iz BiH možda u odboru za medije EU
Foto: Nezavisne
Ukoliko zakon o medijima, koji priprema EU, bude usvojen u formi u kojoj ga je predložio Evropski parlament, regulatori i mediji zemalja kandidata mogli bi biti uključeni u tijelo koje će nadgledati njegovo sprovođenje, potvrđeno je "Nezavisnim" juče u Evropskom parlamentu.
Kako nam je pojašnjeno, ovaj zakon je trenutno u fazi nacrta i u toku su pregovori između Parlamenta, Evropske komisije i Savjeta EU o njegovom finalnom izgledu.
"Prema trenutnom nacrtu, regulatori zemalja kandidata mogli bi da bude pozvani da učestvuju ili da budu posmatrači u odboru za medije EU, koji će biti uspostavljen u skladu s regulativom. Međutim, obaveze i zahtjevi o transparentnosti će se odnositi samo na države članice i njihove medije", rečeno nam je. Svrha odbora bila bi da se obezbijedi pravilna primjena zakona i spriječe eventualne zloupotrebe.
Kako smo juče pisali, EP u svom prijedlogu traži zaštitu medijskog pluralizma, kao i sprečavanje upliva vladinih, političkih, ekonomskih i privatnih uticaja. Takođe, traži se pravo medija i novinara na zaštitu izvora i zaštita od "provaljivanja" u medijske servere ili novinarsku digitalnu imovinu kako bi se pokušalo doći do izvora. Takođe, traži se nezavisnost javnih emitera i odvajanje od uticaja politike na njihov rad.
Zahvaljujući odboru, odluke se neće donositi na nivou bilo kojeg političkog tijela ili institucije, već od strane onih kojih se zaštita integriteta novinarske profesije najviše tiče. Poslanici EP-a takođe traže tim eksperata, koji bi činili novinari i aktivisti, a koji bi provjeravali da li su odluke ovog odbora nezavisne od nepoželjnih uticaja. Kako nam je rečeno u EP-u, plan je da konačni tekst zakona bude usvojen najkasnije do marta naredne godine, kako bi bio usvojen u legislativnom periodu ovog saziva prije evropskih izbora u maju.
Ljiljana Smiljanić, banjalučka novinarka, smatra da bi uključivanje novinara iz BiH u sprovođenje ovog zakona bilo dobrodošlo i prijatno iznenađenje, posebno, kako je istakla, imajući u vidu činjenicu da se u Republici Srpskoj takođe priprema zakon o medijima. Ona je podsjetila da na domaćem zakonu radi dio medija, ali da u njegovu izradu nisu uključeni oni mediji kojih će se zakon, ako bude donesen, najviše ticati.
Smiljanićeva je, kako je naglasila, skeptična u vezi s tim da će evropske obaveze po ovom zakonu natjerati domaće vlasti da se tome posvete, imajući u vidu iskustvo s ostalim evropskim obavezama.
"BiH nije baš visoko ocijenjena u ispunjavanju tih obaveza, tako da nisam sigurna kad će to kod nas da zaživi, odnosno sigurno neće istom dinamikom kao što će to biti u zemljama EU i drugim zemljama kandidatima", rekla je ona.
Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik Kapitala, kaže da bi za bh. novinare bilo neprocjenjivo iskustvo ako budu mogli da učestvuju u implementaciji tog zakona, posebno jer će BiH, kako ističe, morati i sama da prilagođava svoje standarde u ovoj oblasti evropskim.
"To bi mogao biti dodatan način da se od naših vlasti traži veća odgovornost, posebno jer imamo informaciju da se radi na medijskom zakonu. Ako budemo prisutni u tom evropskom odboru, makar i kao posmatrači, bićemo na pravom mjestu da iz prve ruke dobijemo sve potrebne informacije i tako da unaprijedimo profesiju i stvorimo bolji medijski ambijent u zemlji", smatra Vukelić.
Vukelić je podsjetio da su novinari i aktivisti podnijeli apelaciju Ustavnom sudu u vezi s kriminalizacijom klevete i da se nadaju da će sudije shvatiti koliko ovaj zakon krši prava na slobodu govora. Vukelić strahuje da, ako se nastavi s nazadovanjem u oblasti ljudskih prava, novinari u BiH mogu očekivati još teži ambijent, ali dodaje da ni ostali građani neće biti pošteđeni negativnih posljedica.
