Brojni se potrošači u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama EU-a koje su se obvezale uvesti euro, pribojavaju povećanja cijena zbog zaokruživanja ili zloupotreba pri njihovom preračunavanju u euro.
Hrvatska je od jučer postala članica eurozone, ali Hrvati će se sigurno neko vrijeme privikavati na novu valutu. Najveći strah građana povezan s uvođenjem eura odnosi se na mogućnost povećanja cijena, pri čemu se zaokruživanje cijena ističe kao jedan od uzroka povećanja.
Sve je u redu
Službeno, oko cijelog procesa prelaska na euro je sve u redu. Ministar finansija Marko Primorac je za Dnevnik HTV-a poručio da je prvi dan eura kao službene valute prošao jako dobro.
- Nismo zabilježili nikakve poteškoće, u kontinuiranom smo kontaktu bili i sinoć u očekivanju tranzicije i novogodišnje večeri sa svim dionicima koji su bili uključeni u proces same tranzicije, u svim bitnim sustavima državne uprave. Bankomati su već prije Nove godine bili opskrbljeni preko 95 posto euronovčanicama - kazao je Primorac za Dnevnik HTV-a.
I najveće banke koje posluju u Hrvatskoj jučer su izvijestile o uspješnom prelasku na euro i dostupnosti svih usluga za klijente. Sistem se, dakle, nije srušio i sve funkcionira. No, istovremeno je tu i naizgled banalan primjer sa zagrebačkog Dolca. Za domaće klementine bez košpica potrebno je nakon 1. januara izdvojiti 2 eura, što je koju lipu više od 15 kuna.
Da li će zaista doći do rasta cijena?
Doprinos rastu ukupne inflacije zbog zaokruživanja cijena hrane te pića u pesimističnom scenariju iznosio bi oko 0,5 postotnih bodova. Ipak, zbog konkurencije na tržištu, vrlo je malo vjerojatno da će svi trgovci sve cijene zaokruživati naviše, pa se može očekivati znatno manji porast cijena zbog njihova zaokruživanja na atraktivne razine u eurima u usporedbi s prikazanim pesimističnim scenarijem, na što upućuju i iskustva zemalja koje su već uvele euro.
Osim toga, trenutno povišena inflacija mogla bi smanjiti potrebu za eventualnim dodatnim povećanjem cijena kako bi dostigle nove atraktivne razine, jer bi se to vrlo vjerojatno moglo postići u okviru redovitih prilagodbi cijena - pišu iz Hrvatske narodne banke (HNB).
- Brojni se potrošači u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama EU-a koje su se obvezale uvesti euro, pribojavaju povećanja cijena zbog zaokruživanja ili zloupotreba pri njihovom preračunavanju u euro (slike 1. i 2.).
Taj je strah ponajviše povezan s praksom formiranja cijena koje su u kunama na atraktivnoj razini (primjerice tako da završavaju znamenkom 9 ili cifre 99 iza decimalnog zareza), ali nakon preračunavanja u eure više neće biti takve. Ako domaći trgovci prilagode cijene u eurima do prve više atraktivne razine, to bi doista moglo imati određenoga kratkoročnog utjecaja na inflaciju" - pišu iz HNB-a.
