Ilustracija
Delegacije stranaka koje formiraju vlast na državnom nivou dogovorile su da formiraju radnu grupu koja će raditi na izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. To je dio koalicionog dogovora, ali i zadatak koji je međunarodna zajednica postavila domaćim političarima. Formiran je tročlani tim u kojem su po jedan predstavnik SDP-a, HDZ-a i SNSD-a, a oni bi u narednih šest mjeseci trebali pripremiti Prijedlog izmjena Izbornog zakona.
Trojac koji će raditi na promjenama Izbornog zakona prilično je škrt u odgovoru na pitanje u kom će pravcu ići izmjene i na šta će se one tačno odnositi. Jedino što se pouzdano zna je da bi ovaj posao trebao biti gotov u narednih pola godine.
„Moguće da će prvi dio biti o tom Izbornom zakonu da dotaknemo nešto oko Izbornog povjernstva. Onih mehanizama da osiguraju kvalitet provođenja izbora, ali svakako i sve druge teme koje trebamo kroz Izborni zakon riješiti“, kaže predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Opozicija, koja ne učestvuje u najavljenim izmjenama Izbornog zakona, sumnja u iskrenost namjere vladajućih stranaka da se poboljša izborno zakonodavstvo. U najboljem slučaju, smatraju, eventualne izmjene biće kozmetičke i neće unaprijediti izborni proces.
„Očigledno tri političke partije preuzimaju odgovornost za moguće izmjene izbornog zakona što je na neki način malo čudno. Ali očigledno tu postoji neki politički dogovor. Nas isključivo interesuju ozbiljne, suštinske izmjene Izbornog zakona koje će obezbijediti fer i poštene izbore. I podići taj izborni integritet na zadovoljavajući pravi demokratski nivo“, stava je predsjednik PDP-a Branislav Borenović.
„To je puno šire pitanje od toga kako će se odvijati izborni proces, ko se može kandidovati, koliko će iz koje izborne jedinice biti izabranih predstavnika. Tako da ja nisam neki posebno optimista da će oni to riješiti na način kako su zamislili. Jer i oni koji im dana, prije svega HDZ-u, obećavaju da će im izaći u susret, teško da to mogu progutati u javnosti“, navodi Ramiz Salkić iz SDA.
„Svi oni su godinama opstajali na vlasti zahvaljujući zloupotrebama i javnih preduzeća i resursa i krađi glasova, kupovini biračkih odbora. Jedini način da se riješi problem sa Izbornim zakonom to je da visoki predstavnik donese odluku da se uvedu skeneri, video nadzor i skeniranje otiska prsta kako bi se zaustavila manipulacija izbornom voljom građana“, smatra Nebojša Vukanović iz stranke Za pravdu i red.
Politički analitičari koje prate izbore u BiH, mišljenja su da oko izmjena Izbornog zakona treba biti postignut širok konsenzus, a ne da se ovako važno pitanje svede na dogovor lidera tri stranke. Kakve god bile izmjene, poručuju, one bi trebale vratiti poljuljano povjerenje građana u cjelokupan izborni proces, naročito nakon opštih izbora.
„Reforma Izbornog zakona ne može da se izvede bez šireg uključivanja više aktera.Što političkih partija, što predstavnika civilnog društva, što stručnjaka. Tako da me strah zapravo da je taj pokušaj već unaprijed izgubljeno vrijeme. Možda je to zapravo i cilj“, mišljenja je politička analitičarka Tanja Topić.
„Ima tu puno detalja koji mogu vratiti povjerenje u izborni proces i čitav taj prostor koji je danas debelo kontaminiran vratiti na jedan drugačiji način. A to će omogućiti da građani steknu povjerenje i onda će sigurno izlaznost biti daleko veća. Ne kao što imamo do sad maksimalno 50 odsto“, napominje politički analitičar Vehid Šehić.
Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016.godine. 2019. godine Evropska komisija je usvojila Mišljenje o ovom zahtjevu kojim se identifikuje 14 ključnih prioriteta koje trebamo ispuniti da bismo dobili preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Uniji. Jedan od tih prioriteta su izmjene Izbornog zakona i Zakona o finansiranju političkih stranaka, da bi se izborni proces provodio u skladu sa evropskim standardima, uz implementaciju preporuka OEBS-a i Venecijanske komisije. Od tada do danas nije učinjeno ništa o ovom pitanju.
