Foto: Srpska info
Stari model globalizacije izrađen na slobodnoj trgovini i globalnim lancima snadbijevanja je prevaziđen i vrijeme očiglednog izbora liberalne demokratije je prošlo, a ulazimo u novu eru "geoekonomije" koja podrazumijeva iskorištavanje sopstvenih resursa.
Ovo je, između ostalog, navela Evropska komisija predstavljajući svoj godišnji izvještaj o strateškom predviđanju koji postavlja prioritete za naredne godine i, kako ističu domaći stručnjaci, Bosna i Hercegovina u svemu tome treba da traži svoju šansu, da se ne odriče Evropske unije, ali ni ostatka svijeta. Iz dokumenta koji je predstavila Evropska komisija može se zaključiti da će Evropa smanjivati svoju stratešku zavisnost od drugih zemalja i umjesto globalizacije i oslanjanja na ostale zemlje koristiti vlastite resurse i povećavati proizvodnju na kontinentu. Koliko je Evropska unija u problemu, možda najbolje ilustruje podatak da je prije ekonomske krize iz 2008. godine njen BDP bio deset odsto veći od američkog, a danas je čak 50 odsto manji. U međuvremenu iz EU je izašla Velika Britanija, međutim i dalje je činjenica da u ovom trenutku BDP EU i sa Velikom Britanijom manji je od američkog.
"Moramo se prilagođavati aktuelnoj situaciji, biti mudri i racionalni. Naša kuća je Evropa, ali to ne znači da treba da prekidamo saradnju sa zemljama van Evrope. To je trenutni trend i opet će doći vrijeme globalizacije, jer prekid trgovačkih lanaca, sukob Amerike i Kine su dio vremenskog ciklusa koji će proći", rekao je ekonomista Željko Šain.
Može li Bosna i Hercegovina u svemu tome vidjeti korist, možda najbolje govori izjava Petera Sijarta, mađarskog ministra spoljnih poslova, koji je rekao da je "zapadni Balkan jedina mogućnost rasta za Evropsku uniju i sa teritorijalnog i sa ekonomskog aspekta".
Osim prilagođavanja kapitalističkog modela Evropske unije, kako su naveli, "novom dobu", neophodno će biti ubrzati i snažnije pomoći strateške investicije za digitalnu i zelenu transformaciju, a u ostvarenju tog cilja Evropska investiciona banka moraće da poveća svoju ulogu i obezbijedi 620 milijardi za finansiranje "zelenog dogovora".
"Veličina ekonomije EU sa novim pravilima, premašila bi ekonomiju SAD, Kine i Indije", rekao je Maroš Šefčovič, potpredsjednik Evropske komisije.
Jedan od problema koji je identifikovan, a koji je naveden u izvještaju je i rastuća nejednakost, jer, kako je navedeno, život je sve teži za radnike sa nižim primanjima koji snose teret klimatskih promjena, dok izdvajaju više za hranu, drugu robu i usluge, a istovremeno se povećava i nejednakost među zemljama EU, kao i jaz u bogatstvu, te između mladih i starih.
"Naš imperativ treba biti kako uz što manju ekonomsku štetu koja će biti pripremiti domaći privredni potencijal za osvajanje pokidanih lanaca vrijednosti i približiti proizvodne kapacitete Evropi na čijoj smo granici. Strateški dokument EU je definitivno priznanje nove realnosti koja korijene vuče u proteklih pet godina, ali strateški dokumenti poput ovoga imaju upitnu vrijednost u neizvjesnom vremenu jer međunarodna arhitektura ne odgovara realnosti", rekao je Saša Stevanović, ekonomista.
On kaže da se trenutno nalazimo u fazi "isključivih odnosa" i sankcija koja će, po svemu sudeći, da traje do uspostavljanja novog svjetskog poretka te da u ovim okolnostima, kada se svi okreću sebi, svojim interesima i kada ne postoji globalni interes, potezi jednih nastoje se iskoristiti kao šteta drugih, zbog čega imperativ postaje ne više koliko ko može nanijeti ekonomske štete, nego koliko se ekonomske štete može trpjeti.
