U prvom kvartalu 2022. prekinut je oporavak globalnog tržišta rada od posljedica ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, pokazuje deveto izdanje Monitora sveta rada koji objavljuje MOR.
Tržište rada je krajem prošle godine bilo na putu oporavka po kriterijumu broja radnih sati, ali je u prvom kvartalu 2022. godine on naglo zaustavljen, tako da se sada širom svijeta radi 3.8% sati kraće nego u četvrtom kvartalu 2019. godine. Kako se konstatuje u izvještaju Monitor svijeta rada objavljenom 23. maja, to odgovara gubitku 112 miliona zaposlenja sa punim radnim vremenom.
Autor izvještaja, Međunarodna organizacija rada (MOR) ocjenjuje da su u pitanju posljedice višestruke globalne krize naglašene ratom u Ukrajini, a koja uključuje inflaciju (u oblasti cijena energenata i hrane), nepostojanost finansijskih tržišta, prekide u lancima snabdijevanja i rastuće rizike u oblasti zaduživanja.
MOR upozorava i na dalji rast socioekonomskih nejednakosti unutar država i između njih. Dok su prethodnom periodu bogate privrede uspjele da povrate broj radnih sati na pre-pandemijske nivoe, siromašne i zemlje sa srednje visokim prosječnim dohotkom su izgubile između 3.6 i 5.7% radnih sati u odnosu na 2019. U takvim zemljama živi tri petine radnika na svijetu, kaže se u izvještaju, i dodaje da se očekuje da će se takav trend i nastaviti.
Porastao je i, i onako veliki, rodni jaz u zaposlenosti, koji je sada 0.7% veći nego prije pandemije. Najviše su pogođene neformalno zaposlene žene i, ponovo, one u siromašnim i zemljama sa srednjim primanjima.
Zemlje u razvoju se suočavaju sa ograničenjima u oblasti fiskalne politike i opasnostima od prezaduženosti, a preduzeća sa ekonomskom i finansijskom nesigurnošću, dok rastući broj radnica i radnika nema adekvatan pristup socijalnoj zaštiti, upozorava MOR.
„Oporavak globalnog tržišta rada je krenuo unazad“, izjavio je direktor MOR-a Gaj Rajder, dodajući da će posljedice takvih okolnosti po radnike i njihove porodice u zemljama u razvoju biti razorne i, moguće, izazvati društvene i političke migracije i previranja.
Međunarodna organizacija rada zato ponovo poziva vlade da implementiraju niz mera za oporavak koji bi se orijentisao na dobrobit ljudi. MOR apeluje da se radnicima pruži podrška u održavanju kupovne moći i životnog standarda, prilagode minimalne plate, ojača socijalna zaštita, a tamo gdje je potrebno ukaže i pomoć u hrani. Predlaže se da se posebna pažnja ukaže najranjivijima, uključujući radnike koji prelaze iz neformalne u formalnu ekonomiju i promoviše otvaranje ekološki održivih radnih mjesta sa dostojanstvenim uslovima rada.
