Foto: Nadezda Murmakova/shutterstock.com
Nepovoljna globalna situacija, izazvana prije svega ratom u Ukrajini, evropske, ali i zemlje u našem okruženju navode na uvođenje mjera štednje ili povećanje cijena struje. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, nadležni kažu da zabrinutosti nema, pozivajući građane, ipak, na štednju.
Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Hrvatska trenutno strahuju od mogućnosti nestašice električne energije, a restrikcije i poskupljenja struje jedna su od glavnih opcija.
Vlasti i nadležni su već poduzeli neke od koraka pa je tako električna energija u Srbiji za domaćinstva i male kupce od 1. septembra ove godine skuplja za 6,5%. Saglasnost za poskupljenje dala je Agencija za energetiku krajem jula, na zahtjev Elektroprivrede Srbije.
Vanredno stanje
Primjena mjera štednje struje, uz uvođenje vanrednog stanja za energente počelo je i u Sjevernoj Makedoniji. Institucije u narednih sedam mjeseci moraju za 15% smanjiti potrošnju struje, dok se domaćinstvima i kompanijama preporučuje štednja.
Kada je riječ o Crnoj Gori, nadležni upozoravaju da je situacija delikatna, a restrikcije i poskupljenje struje jedna su od opcija, ukoliko se stanje ne popravi u narednom periodu. Ova država trenutno ima dovoljno električne energije za septembar, a dalja situacija će zavisti od više faktora, zbog čega se građani pozivaju na štednju.
- Restrikcije su generalno posljedica globalne energetske krize, koja na sve utječe, pa i nas. Situacija na tržištu je delikatna i nezgodna za sve učesnike. Može se desiti da imate dovoljno novca da nabavite električnu energiju, ali da na tržištu nema dovoljno robe. Mi ćemo nastojati da ne dođemo u situaciju kao neke države u regionu, ali restrikcije su jedna od opcija. Potrebna nam je ispružena ruka i kupaca - kazao je za Televiziju Crne Gore rukovodilac sektora za korporativne komunikacije crnogorske Elektroprivrede Tomaš Damjanović, istaknuvši da je i poskupljenje jedna od opcija, ukoliko okolnosti ne budu išle po planu.
Neizvjesna jesen je pred Hrvatskom koja je članica Evropske unije. Iako zbog LNG terminala bolje stoji po pitanju plina od većine evropskih država, usljed velikih suša i niskih vodostaja rijeka mogle bi rasti i cijene električne energije. Upitan za moguće mjere, hrvatski premijer Andrej Plenković je prije nekoliko dana kazao da se vlada sprema za jesen.
- Posljedice, ne samo rata u Ukrajini, nego sada i ove velike suše, klimatskih promjena koje su više nego očite, utječu i na dobivanje struje iz hidrocentrala te niski vodostaji rijeka koji su naročito vidljivi u Italji, sada se polako osjeća i drugdje. Sigurno da će imati svoj efekt, no, kako smo prošli sve dosadašnje situacije, proći ćemo i ove koje su pred nama - zaključio je Plenković.
Mogući utjecaj regiona na BiH
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, koja predstavlja najvećeg izvoznika struje u regionu, trenutna situacija je stabilna, međutim, nadležni potrošače pozivaju na individualnu odgovornost te štednju potrošnje električne energije.
- Prognoza je da bi situacija trebala ostati stabilna kada su u pitanju količine i cijene električne energije u BiH. Prijetnja može biti da u čitavom regionu postane ogroman deficit za električnom energijom. Naime, elektroenergetski sistem je vezan, a električna energija se ne nalazi u policama pa da se može kupiti kada želite. Ukoliko dođe do nekih drastičnih ispada ili izostanaka velikih proizvodnih kapaciteta u regiji, može se desiti određeni takozvani raspad sistema u kojem bi i naši kupci morali ostati bez električne energije, ali ne zbog toga što smo mi nešto uzrokovali, već neko drugi - kaže za Klix.ba generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija.
Trenutno stabilna situacija, navodi Andelija, ne znači da potrošači ne trebaju štedjeti električnu energiju.
- Za to su dva razloga. Prvi je ekološki segment, jer električnu energiju proizvodimo iz uglja, a druga stvar je da štednjom, ugalj koji ostane, možemo plasirati široj potrošnji, među kojima su i domaćinstva - navodi direktor Elektroprivrede BiH.
Skuplja proizvodnja uglja
Loše prilike na svjetskom tržištu i povećanje ulaznih parametara u proizvodnji uglja utječu i na sektor rudarstva u BiH. To je dovelo i do povećanja cijene proizvodnje uglja, koji je i u prodaji postao skuplji.
- Mi smo početkom godine povećali cijenu uglja za dvadesetak posto, a također smo s našim rudnicima zaključili dodatne ugovore za još 20% veću cijenu za okvirno 600.000 tona uglja. Mislim da će sistem u kojem su Elektroprivreda BiH i rudnici u narednom periodu uspjeti odgovoriti na sve izazove. Ne bismo trebali imati previše problema - optimističan je Andelija.
Naglasivši još jednom da struju treba štedjeti, Andelija je upozorio da ona nije osnovni energent za zagrijavanje. Tu su prvenstveno ugalj, drva i plin.
- Električna energija je tek četvrti energent za zagrijavanje, a ukoliko bi ona postala prvi, došli bismo u ozbiljan problem. ali, to nije stvar Elektroprivrede BiH i rudnika, već svih nivoa vlasti da na neki način, poput subvencija za pelet, drva ili plin, omoguće stanovništvu grijanje - zaključio je Andelija.
S obzirom na to da se ratu u Ukrajini ne nazire kraj, poremećaji na tržištu energenata u narednim mjesecima zasigurno će biti još veći, s brojnim lančanim ekonomskim turbulencijama, zbog čega nas očekuje neizvjesna jesen, ali i zima.
