Perspektive rasta kamatnih stopa u SAD i ekonomsko usporavanje Kine su, kako navodi Lagardova, doprinijeli stvaranju neizvjesnosti i povećanju rizika od ekonomskih poteškoća širom svijeta.
Rast globalne ekonomije će ove godine biti razočaravajući, piše direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristin Lagard (Christine Lagarde), u gostujućem autorskom tekstu za njemački list Handelsblat.
Perspektive rasta kamatnih stopa u SAD i ekonomsko usporavanje Kine su, kako navodi Lagardova, doprinijeli stvaranju neizvjesnosti i povećanju rizika od ekonomskih poteškoća širom svijeta, prenosi britanska agencija Rojters.
Pored toga, rast globalne trgovine je značajno usporio, pad cijena sirovina predstavlja veliki problem za ekonomije koje se oslanjaju na njih, dok je finansijski sektor u mnogim zemljama i dalje isuviše slab, a finansijski rizici rastu na tržištima u razvoju, ocjenjuje ona.
"Sve to govori da će rast globalne ekonomije biti razočaravajući i neujednačen u 2016. godini", piše Lagardova, i dodaje da niska produktivnost, ubrzano starenje stanovništva i posljedice globalne finansijske krize koče privredni rast.
Početak normalizacije monetarne politike u SAD i zaokret Kine ka modelu rasta zasnovanom na potrošnji predstavljaju "potrebne i zdrave promjene", ali je neophodno da one budu sprovedene što efikasnije, smatra šefica MMF-a.
Američka Uprava federalni rezervi (Fed) je ranije ovog mjeseca podigla kamatne stope prvi put u posljednjih deset godina, i stavila do znanja da je to početak "postepenog" ciklusa pooštravanja monetarne politike.
"Mogući su potencijalni efekti prelivanja krize, jer su perspektive podizanja kamatnih stopa već doprinijele skoku troškova finansiranja pojedinih dužnika, uključujući tržišta u razvoju", piše Lagardova.
Primjećujući da su visoko razvijene ekonomije bolje pripremljene za više kamatne stope nego što je to bio slučaj u prošlosti, ona je, ipak, izrazila zabrinutost u pogledu njihove sposobnosti da apsorbuju šokove.
Lagard je upozorila i da bi rastuće kamatne stope u SAD i jak dolar mogli dovesti do bankrota kompanija po osnovu njihovih plaćanja, što bi se, kako je navela, moglo preliti i na banke i države, prenosi Rojters.
Biznis.ba
