Ranjivost i nestabilnost tržišta poljoprivrednih dobara nije prolazna, već “nova” trajna pojava, slažu se analitičari tijela pri Europskom parlamentu zaduženi za Poljoprivredu i ruralni razvitak, analitičari iz FAO-a tj., Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda i oni iz Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država.
Poljoprivredna kriza, koja se posljednjih nekoliko mjeseci u Europi očitava velikim prosvjedima mljekara u Bruxellesu samo je još jedna u nizu ilustracija nemogućnosti oporavka tržišta poljoprivrednih dobara bez državne intervencije. Europska unija na prosvjed mljekara odgovorila je oslobađanjem 500 milijuna eura koji bi se trebali isplatiti mljekarima i stočarima u EU kao kompenzacija za pad otkupne cijene mlijeka i mesnih proizvoda za 30 do 40 posto te zbog pada potražnje koji je rezultat embarga nametnutog Rusiji, piše Euractiv. Najveći dio sredstava ovog fonda biti će isplaćeno poljoprivrednicima – 420 milijuna eura – raspodijeljenima prema prošlogodišnjim mljekarskim kvotama. Drugim riječima, najviše sredstava dobit će njemački farmeri (69,2 milijuna eura), zatim Francuski (62,9 milijuna) i seljaci u Velikoj Britaniji (36,1 milijiun eura). Najmanje će dobiti farmeri s Malte (0,1 milijun), Cipra (0,4 milijuna) i iz Luxemburga (0,7 milijuna). Ostalih 20 posto sredstava alocirat će se prema kriterijima osiguranja dodatne pomoći farmerima posebno pogođenima padom cijena, embarga Rusiji i ljetnim sušama.
Prema izjavama Czesława Adama Siekierskog, predsjednika Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj pri Europskom parlamentu, oslobađanje sredstava nužno je i pohvalno, ali ni približno dostatno jer su cijene proizvoda toliko pale dok su cijene sirovina narasle da ni ovih pola milijarde eura ne može kompenzirati gubitke mljekara i stočara. Prema Siekierskom, samo obeštećenje stočara jednokratnim naknadama ne rješava srž problema – urušavanje tržišta poljoprivrednih proizvoda. Bolje rješenje bilo bi državna intervencija u cijene mlijeka u prahu što su zatražili ministri poljoprivrede Italije, Francuske, Portugala i Španjolske, a koje je Europska komisija odbila.
Potencijalno rješenje: intervencija u cijene
Poljoprivredna kriza počela je još 2007. odnosno 2008. godine, a u njezin skori završetak se sve više sumnja. Analitičari predviđaju upravo suprotno, fluktuacije cijena poljoprivrednih dobara veće su od “normalnih” i izrazito nestabilne. Promjene cijena mliječnih proizvoda, voća, povrća i mesa neće se stabilizirati u skoroj budućnosti.
Razlozi ovim fluktuacijama spoj su političkih, ekonomskih i klimatskih faktora. Embargo na poljoprivredne proizvode iz Europe koje je Rusija nametnula EU, rezultat je Unijinih nametanja sankcija Rusiji. Pad potražnje mliječnih proizvoda iz Kine rezultat je povećane proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda u Novom Zelandu. No, osim ovakvih primjera, u obzir treba uzeti i klimatske promjene, izbijanje epidemija i sve neučinkovitiju borbu protiv istih ali i sve veće razmontiravanje zaštitne mreže za poljoprivredne proizvode na razini EU. Za ilustraciju, godine 2011. epidemija bakterije Ešerihije koli (Escherichia coli) u povrću srušila je u određenim dijelovima Europske unije potražnju za povrćem što je rezultiralo velikim ekonomskim gubicima. Sve veće klimatske fluktuacije, poput velikih suša ili toplinskih valova u jednim dijelovima Zemlje te velikih poplava u drugima koje uništavaju sjetve i žetve, uzrokuju velike probleme poljoprivrednicima.
Europska unija zasad je bez trajnih rješenja na izazove koje pred nju postavlja kriza u poljoprivredi. Jednokratne kompenzacije farmerima nisu trajno rješenje. Stoga su mnoge države članice zatražile od Komisije da intervenira u (otkupne) cijene poljoprivrednih proizvoda. Najkonkretnijim prijedlogom tražilo se prilagođavanje intervencijskog praga sa inflacijom, što nije mijenjano od 2007. kada je inflacija iznosila 21,7 eurocenti po litri, dok danas iznosi 25 eurocenti po litri mlijeka. Drugim riječima, tražila se promjena praga cijene mlijeka na koju je Komisija dužna intervenirati te prilagodba otkupne cijene inflaciji.
Europska komisija rezolutno je odbila intervenirati u cijene poljoprivrednih proizvoda, posebno mlijeka, ponudivši očekivani ideološki jasno pozicionirani argument kako državna intervencija neće riješiti nestabilnost tržišta u poljoprivredi, smatrajući da se ne radi o “odgovarajućem mehanizmu” za rješenje krize jer bi intervencija u cijene dovela do “umjetnog” rješenja. Komisijino odbijanje ponuđenog rješenja dovelo je do velikih prosvjeda mljekara u Bruxellesu prije dva tjedna, a kako smo objasnili, pošto ni otpuštenih 500 milijuna eura neće riješiti opisani problem, za očekivati je nove prosvjede u narednim periodima.
