Ovo su 20 najbogatijih zemalja svijeta

Novac pomaže: Princeza Stephanie od Luksemburga sa suprugom Guillame na vjenčanju 2012. – Foto: Didier Lebrun / Photonews via Getty Images

Najbogatije zemlje svijeta bore se protiv korona krize bolje nego siromašnije zemlje. Ipak je pandemija trajno pomjerila rang po bruto domaćem proizvodu po glavi korigovano kupovnom moći.

Pandemija korone promijenila je svijet. Globalni svjetski gospodarski učinak opao je prošle godine za 3,1 posto, izvijestio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u oktobru. „Istorijski pad“, opisala je to glavna ekonomistkinja MMF Gita Gopinath (49) već u aprilu. Pritom je kriza različito pogodila mnoge zemlje svijeta – sa značajnim djelovanjem. Tako pogled na procjene MMF za 2020. pokazuje da se rang najbogatijih zemalja svijeta u poređenju sa prethodnom godinom znatno promijenio.

Još jače će se globalno blagostanje pomjerati ako se nastavi rast. Doduše oporavak se lagano usporio zbog jako zarazne Delta varijante, izvještavala je Gopinath u oktobru. Sada MMF očekuje za 2021. rast svjetskog gospodarstva od 5,9 posto umjesto 6 posto. U 2022. treba biti 4,9 posto.

„Lanci isporuka su razoreni i doveli su do dužih prekida nego što se očekivalo“, rekla je glavna ekonomistica MMF. To pravi probleme i naprednim narodnim gospodarstvima. O normalnosti ne može još biti govora. U cjelini se međutim može računati sa tim da će se napredna narodna gospodarstva brže oporaviti nego većina nerazvijenih i zemalja u razvoju.

Ali koje zemlje spadaju stvarno u napredna narodna gospodarstva? Jesu li to istovremeno i najbogatije zemlje svijeta? Koja zemlja ima najveći dohodak po glavi stanovnika a koja iskazuje najviše blagostanje? Ko pokrene ova pitanja brzo će ustanoviti da je teško naći jednostavan odgovor.

Najjača gospodarstva

Kao indikator gospodarskog razvoja često se koristi bruto domaći proizvod (BDP), dakle suma svih prihoda koji su ostvareni u zemlji. BDP se utvrđuje u skoro svim zemljama tako da je pogodan kao osnova za uspoređivanje zemalja.

Zemlje sa najvećim BDP u 2020.  

* procijenjeno

Tabela: manager magazin – Izvor: WEO Oktober 2021

“Ali bruto domaći proizvod sam po sebi naravno nije dovoljan za sveobuhvatnu usporedbu blagostanja zemalja”, kaže Klaus-Jürgen Gern, voditelj globalne ekonomske perspektive na Institutu za svjetsko gospodarstvo Kiel. Međutim, dominira raspravom, “budući da je BDP (gotovo) univerzalno, čak i ako nije ujednačene kvalitete, dostupan i korelira s mnogim drugim važnim pokazateljima blagostanja.”

Već na prvi pogled na zemlje sa velikim BDP pada u oči bitan problem: različita veličina zemalja. Da bi se velike zemlje mogle bolje uspoređivati primjenjuje se često BDP po glavi stanovnika.

Usporede li se oba broja razumije se zašto MMF gospodarske teškaše mjereno na BDP kao Kinu i Indiju ubraja u zemlje u razvoju a (još) ne u krug vodećih gospodarskih gospodarstava kome pripadaju Njemačka, Italija, Francuska, Velika Britanija, Japan, Kanada i SAD – zemlje G7.

Uzeti u obzir kupovnu snagu

Ipak vodeća gospodarstva nisu nikako zemlje sa najvećim blagostanjem. U traženju najbogatijih zemalja svijeta „važno je uzeti u obzir kupovnu snagu“, kaže Tom Krebs, profesor ekonomije, makroekonomije i ekonomske politike na Univerzitetu u Mannheimu.

Krebs to objašnjava na poređenju SAD i Njemačke: Na finansijskim tržištima dobijalo se, naprimjer, prošle godine za jedan evro samo 1,14 američkih dolara ali kupovna snaga jednog evra u Njemačkoj odgovarala je, prema OECD, kupovnoj snazi od 1,34 dolara u SAD. To konkretno znači: U obje zemlje moglo se sa istom sumom novca kupiti različito mnogo roba i usluga.

Rješenje je BDP na osnovu pariteta kupovne snage. Pritom se uzimaju u obzir različita visina plata ili najamnina. “U zemljama u razvoju oni su u pravilu znatno niži tako da se za jedan dolar u ovim zemljama može kupiti znatno više dobara nego u SAD”, kaže ekonomista iz Kila Gern.

Svjetska banka, OECD i MMF sakupljaju odgovarajuće podatke koje MMF stavlja svojim članicama – trenutno 190 zemalja – dva puta godišnje u “World Economic Outlook” na raspolaganje uključujući BDP po glavi očišćen za kupovnu moć.

Najbogatije zemlje:

1. Luksemburg
2. Singapur
3. Katar
4. Irska
5. Švajcarska
6. Ujedinjeni Arapski Rmirati
7. Norveška
8. SAD
9. Brunej
10. Bahrein
11. San Marino
12. Hongkong
13. Danska
14. Holandija
15. Island
16. Tajvan
17. Austrija
18. Makao
19. Njemačka
20. Švedska

BDP prilagođen kupovnoj moći često se koristi kako bi se ekonomsko bogatstvo ili apsolutno siromaštvo učinili usporedivijim na međunarodnoj razini. Ali čak i uz to, ostaje problem: temelji se na pretpostavci. Visok BDP po stanovniku prilagođen kupnji obično govori u prilog bogatoj i bogatijoj državi.

Bogatstvo = Blagostanje za sve?

Zemlja sa najvećim BDP po osobi ne mora bezuslovno biti zemlja sa najvećim društvenim blagostanjem jer BDP ne govori ništa o raspodjeli bogatstva u jednoj zemlji. U zemlji s vrlo visokim BDP-om kvaliteta života mnogih ljudi još uvijek može biti loša.

Osim toga BDP ne obuhvata klimatske i ekološke štete gospodarenja, kaže ekonomista Krebs. „Takve štete snižavaju životni kvalitet i mogu razoriti životne osnove budućih generacija.“ Državne intervencije se ne mogu shodno tome uzeti u obzir.

Sukladno tome, na ljestvici 20 najbogatijih zemalja svijeta prema BDP-u po stanovniku prilagođenom kupovnoj moći, osim visokorazvijenih gospodarstava, pojavljuju se i manje zemlje – posebice na prvim mjestima. S jedne strane, duguju svoje vodeće pozicije u financijskim uslugama, s druge strane, pojedine male, bogate zemlje s odgovarajućim malim brojem stanovnika ponekad imaju posebne mineralne resurse. Bogatstvo se tada temelji na eksploataciji nafte, dijamanata ili rijetkih materijala posebno; neke zemlje također imaju autoritarne ili patrijarhalne strukture, piše Franz Josef Radermacher, profesor računalnih znanosti na Univerzitetu Ulm s fokusom na globalizaciju.

Pandemija korone mijenja ljestvicu

Najinteresantnije pitanje je kao se rang lista promijenila pod uslovima korone i kako brzo se pojedine zemlje oporavljaju od korona šoka. Rangiranje na osnovu podataka World Economic Outlooka MMF se stvarno promijenilo od 2019. na 2020. godinu. Podaci iz oktobra potvrđuju u osnovi pomjeranja polazeći od podataka iz aprila – sa nekim korekturama.

Dugogodišnji predvodnik liste Makao je do daljeg izgubio svoju vodeću poziciju i pao je, nakon što je prema aprilskim podacima već bio drastično pao, sa 14. na 18. mjesto. Znatno stabilnijim pokazuje se dugo godina plasiran na drugom mjestu Luksemburg koji je sada po drugi puta potvrdio svoju poziciju na prvom mjestu. Pomjeranja je bilo i na mjestima tri i četiri: Katar se popeo za jedno mjesto, dok je Irska pala za jedno mjesto. Njemačka zauzima 19. mjesto.

Piše:  Alexandra Knape – manager-magazin.de 

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović, Tačno.net