Foto: AP
Iako su se financijska tržišta smirilia, ostaje zabrinutost da bi se aktualna kriza povjerenja u bankovnom sektoru mogla proširiti. Koje opasnosti još prijete?
Nakon turbulentnog vikenda financijska tržišta su nervozno reagirala na vijesti o spašavanju švicarske banke Credit Suisse. Europske bankovne dionice jutros isprva pale, no onda se njihova vrijednost stabilizirala. I dalje ostaje veliko pitanje postoji li opasnost od širenja najnovijih kriza u bankovnom sektoru.
Neposredno širenje krize na Europu zbog problema kod nekoliko regionalnih banaka u SAD-u je isključeno, sigurni su stručnjaci. Gotovo da nema poslovnih dodira s tim kreditnim institutima, ističe se i dodaje kako se prije svega struktura ulaženja u rizik ne može usporediti s europskim financijskim sektorom.
U potrazi za većim dobitima američke banke su uložile znatna financijska sredstva u rizične investicije koje se u vremenima krize mogu prodati samo uz velike gubitke. To je jedan od problema koji je na koncu doveo do kolapsa banke Silicon Valley Bank (SVB). Europske banke, s druge strane, nisu u velikom stilu ulazile u rizične investicije koje bi mogle postati problem u slučaju krize.
Kriza povjerenja
Dok se, dakle, izravno širenje krize u bankarskom sektoru iz smjera Sjedinjenih Američkih Država velikim dijelom može isključiti, stvarna opasnost se krije u temeljima svakog bankovnog poslovanja: u povjerenju da će te financijske kuće u svakom trenutku moći ispuniti svoje obveze. To povjerenje je proteklih dana teško narušeno.
Da je Credit Suisse upravo sada morala biti spašena nije slučajnost, već neizravna posljedica događaja u SAD-u. Ova švicarska velika banka već godinama se borila s internim problemima koji, s obzirom na aktualnu krizu povjerenja, nisu više bili pod kontrolom. Tipično je također bilo što je ta nekoć ponosna banka tek nedavno, i time previše kasno, priznala „znatne slabosti" svoje interne financijske kontrole.
To je podsjetilo na financijsku krizu 2007./2008., što se u ponedjeljak ujutro odmah odrazilo na dionice banaka u Europi. Nakon znatnog pada, primjerice dionica Deutsche banke, kurs se ponovno oporavio. Jer, iako financijska tržišta na bankovnu branšu ponovno gledaju znatno skeptičnije, banke između sebe imaju povjerenja jedna u drugu.
Gušenje krize u samom nastajanju
Povjerenje tako ostaje odlučujući faktor za razvoj situacije narednih dana i tjedana. To je politički odgovornima nakon zadnje financijske krize više nego jasno. Brzo i radikalno posredovanje radi spašavanje banke Credit Suisse i koncentrirana akcija središnjih banaka pokazuju koliko je politika odlučna da ovaj put mogućnost širenja krize uguši u samom nastajanju.
Istovremeno, odgovorni s ove i one strane Atlantika neumorno ponavljaju da su banke od financijske krize naovamo postale znatno otpornije. „Bankovni sektor eurozone je otporan i na jakoj je poziciji po pitanju kapitala i likvidnosti", pojasnila je šefica Europske središnje banke Christine Lagarde. Aktualno stanje je neusporedivo s tadašnjom krizom, poručio je njemački kancelar Olaf Scholz preko svog glasnogovornika. Njemački bankovni sustav je, istaknuo je Scholz, „na stabilnim nogama".
Moguća daljnja iznenađenja
Iako je odlučni nastup svih aktera smirio tržišta početkom ovoga tjedna, a novi problemi nisu na vidiku, bankovna kriza još nije prošla. Jedna od lekcija iz proteklih kriza je da one duže traju nego što se na početku misli, objasnio je za ARD Arthur Brunner, šef trgovine obveznicama ICF banke.
Aktualna kriza povjerenja bi itekako mogla biti dodatno potaknuta daljnjim problemima američkih regionalnih banaka po pitanju aktualnih kamatnih kretanja. Slučaj švicarske banke Credit Suisse, koji je na vidjelo iznio jasnu informacijsku asimetriju između insajdera banke i javnosti, dao je do znanja da postoji opasnost od daljnjih skrivenih rizika u bankovnom sektoru. Sudionici na tržištu bi, dakle, u svakom trenutku trebali biti spremni na iznenađenja.
