Nakon ekonomskog usporavanja u 2019. godini, godina u koju smo zakoračili mogla bi označiti određeno ubrzanje bruto domaćeg proizvoda, izvještava Indikator.ba.
Poslije najbolje izvedbe u posljednjih nekoliko godina u 2018. godini, kada je rast BDP-a bio 3,6 posto, sve relevantne procjene govore da je ekonomija BiH porasla u godini koja je netom izmakla nešto manje od 3 posto.
Usporavanje ekonomija ključnih bh. trgovinskih partnera – poput Njemačke i Italije, usljed čega je smanjena potražnja, ali i neki unutrašnji potresi kao što su prestanak rada Aluminija i Rafinerije nafte Brod ostavili su posljedice na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Sve se to odrazilo na industrijskoj proizvodnji i izvozu koji su bilježili pad, naročito u drugom dijelu 2019. godine.
Prema prognozama međunarodnih finansijskih insitucija i evropskih banaka, rast u Bosni i Hercegovini neće ni u 2020. godini biti impresivan.
Međunarodni monetarni fond je najkonzervativniji u prognozama predvidjevši ubrzanje ekonomije za svega 2,6 posto, što je čak manje i od rasta u 2019. godini, koji je prema ovoj instituciji, iznosio 2,8 posto.
Svjetska banka je u svojim posljednjim procjenama bila optimističnija, navodeći da će ekonomski rast BiH u 2020. godini iznosti 3,4 posto. Slično ovome Erste banka je prognozirala rast od 3,3 posto, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj u svojem novembarskom outlooku prognozirala rast od 3 posto.
Ipak, pomenute prognoze datiraju od prije nekoliko mjeseci, a promijenjene okolnosti na unutrašnjem i vanjskom planu daju povoda za određeni blagi optimizam.
Prije svega kraj prošle godine obilježio je kinesko-američki dogovor o zakopavanju sjekira kada je riječ o carinama, a trgovinski rat, kao što znamo, bio je glavni faktor koji je uticao na globalna ekonomska kretanja, ali i na ekonomije eurozone, među kojima su i najveći bh. trgovinski partneri.
Očekivanja su da će njemačka ekonomija nakon usporavanja u prošloj godini, u 2020. stabilizovati, ali pravi oporavak tek se očekuje 2021. godine.
Ova godina bit će izazovna kada je riječ o uticaju Brexita, koji će se, prema najavama, konačno dogoditi 31. januara. Brexit će donijeti nove troškove u trgovini između Velike Britanije i EU što će otežati poslovanje. Međutim, obim povećanja trgovinskih barijera ovisit će o prirodi odnosa nakon Brexita koje će Velika Britanija usaglasiti sa EU-om.
I dok Brexit direktno neće imati velikog uticaja na bh. ekonomiju zbog malog obima razmjene koji imamo sa Velikom Britanijom, određeni uticaji mogući se posredno preko zemalja Evropske unije.
Pozitivan razvoj u BiH, iako sa određenjim kašnjenjem, jeste konačno odblokiranje radova na Koridoru Vc, budući da su otvorena nova gradilišta, a izgledno je "napadanje" i novih dionica čime bi trebalo da se ozbiljnije zahukta izgradnja saobraćajne "žile kucavice" BiH.
Takođe, trebalo bi da počne i gradnja Bloka 7 TE Tuzla, iako ovaj projekat ozbiljno narušava odnose Energetske zajednice, odnosno Evropske unije i Bosne i Hercegovine, prije svega kada je u pitanju odobrena državna pomoć.
Uz daljnji doprinos privatne potrošnje, očekivanja su da bi se neki tamni oblaci koji su se pojavili na horizotu u prošloj godini ipak mogli odagnati tokom ove godine, a što bi moglo ubrzati rast ekonomije i više nego što su možda bile neke ranije procjene.
Tome ide u prilog činjenica da je sa istekom 2019. godine konačno uspostavljena državna vlast, sa kojom bi trebalo da budu otkočene neke investicije i reformski procesi, mada će politička stabilnost ponovo biti pred iskušenjem s obzirom da u oktobru dolaze novi lokalni izbori.
