Zaoštravanje političkih i ekonomskih odnosa između zemalja Evropske unije i Rusije zbog rata u Ukrajini, moglo bi eskalirati najesen novim talasom poskupljenja, koji neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu. Energetska kriza pogodiće i razvijene evropske zemlje, a siromašne zemlje, među kojima je Bosna i Hercegovina, postaće još siromašnije usljed bumerang efekta sankcija prema Rusiji.
Po svemu sudeći, čeka nas vrela jesen i nova, još veća poskupljenja. Najavljene sankcije Evropske unije na uvoz ruske nafte i najavljeno preusmjeravanje energenata na istok kao kontraodgovor imaće za posljedicu još veću globalnu krizu. Plaše li se građani novih cjenovnih udara?
U Udruženju za zaštitu potrošača "Futura" na odgovornost pozivaju nadležne vlade da reaguju i mjerama ublaže poskupljenja.
"Ono što nam se sada dešava je odricanje od svega i svačega i to treba sasjeći u korijenu i spriječiti. Nismo na to spali da pričamo o prezivljavanju. Onda nam zaista nema spasa. Mi moramo pričati o kvalitetu življenja", rekao je Marin Bago, Udruženje za zaštitu potrošača "Futura" Mostar.
Zabrinjavajuće je što se aktuelnoj krizi ne nazire kraj i što su poskupljenja neminovna, upozoravaju energetski stručnjaci. Pogoršanje ekonomske krize u Njemačkoj dovešće, kako kažu, do pada industrije i gubitka radnih mjesta za građane Bosne i Hercegovine koji tamo rade.
"Ovo poskupljenje energenata će se preliti i na industriju. Industrija će manje proizvoditi, transport će manje transportovati i biće već sada manja nestašica određenih roba koje dolaze iz Kine i drugih zemalja", kazao je Davor Štern, stručnjak za energetiku.
Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske je rekao da će svaka promjena cijene negativno uticati na privredu.
"Svaka promjena cijene negativno će uticati na privredu. Nemamo namjeru da povećamo cijenu električne energije. To je sigurno i pod našom kontrolom. Cijena je najniža u ovom dijelu Evrope i Evropi", poručio je.
Velika je vjerovatnoća da će biti nastavljen rast cijena nafte i naftnih derivata, ali i gasa. Ekonomski analitičari smatraju da nema političke volje da se ukinu akcize na gorivo i na taj način pomogne građanima.
"Očekujem da će najveći negativni efekat iskusiti sektor proizvodnje u BiH koji tradicionalno najviše zavisi od energenata, ali moguće je da dođe do značajnog rasta cijena usluga", smatra Admir Čavalić, ekonomski analitičar.
Stručnjaci smatraju da će dalji razvoj globalne energetske krize zavisiti od toga kako će biti podijeljene karte na ekonomskom i geopolitičkom nivou do jeseni i da li će biti završen rat u Ukrajini.
Izvor: BHRT
