Na 23. sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH donesena je inicijativa za izmjene Zakona o PDV-u. Predsjedavajući Odbora i ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda kazao je da on sam nije za povećanje PDV-a u narednih nekoliko mjeseci.
Iz UIOBiH kažu da će u izradu zakonskog rješenja biti uključeni eksperti iz UO UIO i predstavnici entitetskih ministarstava finansija, koji će zajedno sa članovima Radne grupe za izradu zakonodavstva iz oblasti PDV-a, formirane od UIO, sačiniti konačni nacrt prijedloga Zakona o PDV-u.
Ratko Kovačević, portparol Uprave, kaže nam da su u prijedlog zakona o PDV-u, koji je uradio UIO sa ekspertima EU, ugrađene sve neophodne promjene kako bi novi zakon o PDV-u u BiH bio u potpunosti usklađen sa legislativom Unije.
“Uprava se nije upuštala u izmjene stopa, rokova za plaćanje PDV-a, kao ni mogućnosti da se PDV plati samo na naplaćene fakture i da se pravo na odbitak ulaznog PDV-a može ostvariti samo na one fakture koje su plaćene dobavljačima, te druga slična pitanja, na koje odgovore moraju dati vladajuće strukture u BiH, prije svega Upravni odbor UIO, Savjet ministara BiH i Parlament BiH. Onog trenutka kada krene ciklus usvajanja novog zakona o PDV-u u BiH, jedna od obaveza je i javna rasprava o novom prijedlogu ovog zakona. Na web stranici javnih konsultacija biće objavljen i ovaj prijedlog zakona. Tada će svi zainteresovani moći iznijeti stavove i prijedloge. U svakom slučaju, UIO će kao nadležna institucija morati provoditi ono zakonsko rješenje koje bude usvojeno u Parlamentu BiH”, pojašnjava Kovačević, i napominje da se Zakon o PDV-u u BiH primjenjuje od početka 2006. godine.
“U vrijeme kada je ovaj zakon pripreman, a rađen je u saradnji s ekspertima iz oblasti poreza iz zemalja članica EU, procijenjeno je da je za BiH najbolja jedinstvena stopa i to jedna niža stopa. Zato je na osnovu njihovih analiza i utvrđeno da to bude jedinstvena stopa od 17 posto. Na jednoj konferenciji koja je održana u Bukureštu, a koju je o temi PDV-a organizovala Svjetska banka, preporuka je svih međunarodnih finansijskih institucija da bi sve zemlje koje trenutno imaju više stopa PDV-a trebalo da razmišljaju o mogućem prelasku na jedinstvenu stopu, ali ne previsoku, jer se, prema njihovim istraživanjima i analizama, takav model sistema PDV-a pokazao kao najefikasniji. Ukoliko bi se ipak odlučilo da BiH krene u suprotnom pravcu, a to znači uvođenje niže stope na neke osnovne životne namirnice, to će značiti sigurno povećanje standardne stope koja više neće biti 17 posto, već će sigurno biti veća. Ukoliko izvršite usporedbu koliko se u okviru jedne potrošačke korpe u toku mjeseca potroši novca na tu manju grupu proizvoda, a koliko na sve ostalo, doći ćete do zaključka da će uvođenje niže stope PDV-a na osnovne namirnice i povećanje standardne stope PDV-a na sve ostale artikle dodatno povećati cijene tih ostalih artikala, koji u puno većem procentu sudjeluju u potrošačkoj korpi jedne porodice. To bi značilo i dodatno finansijsko opterećenje po građane”, smatra Kovačević.
“Suština je da je ovo socijalno raslojeno društvo u BiH, gde je većina sa vrlo niskim nivoom primanja s jedne strane opterećena na isti način kao i onaj manji broj bogatih koji su u stanju da kupe najskuplje bunde, zlatni nakit, mercedese i druge skupe artikle, a da se na to sve primenjuje jedinstvena stopa PDV-a. U Srbiji postoje tri stope PDV-a. Postoje studije koje su urađene i koje je jako dobro uradila omladinska organizacija Kult iz Mostara. Međutim, to uopšte ne interesuje Upravni odbor UIOBiH, koji ne želi bilo šta da menja”, ističe ekonomista Zoran Pavlović.
Prema njegovim riječima, ekonometrijski je moguće izračunati modele koji bi kazali da li bi se skupilo više sredstava ako bi bile dvije ili tri poreske stope, odnosno kako bi se to odrazilo na ukupan budžet UIOBiH, odnosno budžete entiteta i Brčko distrikta.
“Mislim da je sazrelo vreme da se napravi neki sistem luksuznih proizvoda koji će imati veću stopu, i s druge strane lekove, primarne prehrambene artikle i potrebe za bebe kao nešto što bi bilo oslobođeno, kako bismo zaustavili pad nataliteta, a da za sve ostale proizvode ostane standardna stopa koja se sada primenjuje. Definitivno mislim da treba prikupiti svu pamet i sve predloge koji su do sada došli UIO na bazi analiza koje su rađene od toga da je propala duvanska industrija u BiH zbog prevelikog opterećenja, pa do toga da imamo i apsurde da su strani prevoznici oslobođeni PDV-a, što je potpuno neopravdano, jer se to ni u jednoj zemlji još nije desilo”, naglašava Pavlović.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić mišljenja je da bi ulazak u promjenu stope PDV-a bila velika avantura, koja bi se, kako kaže, ozbiljno mogla negativno odraziti na bh. ekonomiju.
“Bosna i Hercegovina nema problem sa sistemom indirektnog oporezivanja, jer je upravo ovaj sistem okosnica prikupljanja prihoda, iz kojih se finansiraju razne budžetske obaveze. Sistem super funkcioniše i ne bi ga trebalo mijenjati u smislu povećanja ili diferenciranja stope. Problem u BiH je u sistemu direktnog oporezivanja i tu se trebaju pokrenuti reforme. Stope doprinosa su i dalje nekonkurentne i one dovode do rasta crnog tržišta”, ističe Hadžić.
Prema njegovim riječima, umjesto rasprave o povećanju stope PDV-a, bolje bi bilo utrošiti energiju da se utvrdi optimalna stopa doprinosa.
“Jer ovo što sada imamo, a to je da plaćamo doprinose 72 posto na neto platu, dovodi do prijave radnika na minimalne plate i rasta sivog i crnog tržišta. U ovom trenutku ne vidim rješenje u tome da se npr. ukine stopa PDV-a na hljeb i životne namirnice, ali da se poveća stopa na 19 posto ili više, jer će, koliko god to paradoksalno zvučalo, hljeb tada biti skuplji, budući da će se povećati cijena inputa (struja, pšenica) zbog povećane stope PDV-a”,potcrtava Hadžić.
Dodaje kako rješenje vidi u tome da se poveća potrošnja stanovništva na nivou ekonomije, što je, kako tvrdi, moguće kroz rasterećenje privrede, doprinosa i parafiskalnih nameta, te povećanje plata, a “što će dovesti do znatnog rasta potrošnje i što će opet u konačnici biti oporezovano PDV-om, čime će država doći do većih budžetskih prihoda”.
(akta)
