Ekonomista Nouriel Roubini, poznat po nadimku "Dr. Propast" vjeruje da će nakon korona krize uslijediti decenija očaja za cjelokupnu globalnu ekonomiju.
Iako Roubini ove godine ne želi isključiti mogućnost slabog oporavka u obliku slova U, kasnije će u ovoj deceniji uslijediti velika depresija u obliku slova L.
Za to su, kako navodi u tekstu za Project Syndicate, odgovorni strukturni problemi, od kojih su neki postojali prije finansijske krize 2007.-2009., a koji bi se zatim mogli pogoršatii političkim pogreškama.
Roubini navodi deset rizičnih trendova:
1. Prvi katastrofalni trend je rast duga i iz njega proizvedeni rizici. Vlade su pokrenule goleme programe pomoći kako bi ublažile ekonomske posljedice koronske krize. Mnogobrojne bi se države ionako morale boriti s ogromnom planinom duga. Još je gore u privatnom sektoru: gubitak prihoda domaćinstava i poduzeća uzrokuje da bi brojni bankroti mogli zaprijetiti.
2. Demografski razvoj u industrijaliziranim zemljama također je zabrinjavajući. Korona kriza pokazala je da treba hitno uložiti više novca u zdravstveni sektor. No, kako većina industrijaliziranih zemalja ima društvo starenja, potrebni dodatni troškovi dodatno će pogoršati problem s dugom.
3. Kao rezultat postojećeg zdravstvenog rizika, mnoge se tvornice zatvaraju, radnici se otpuštaju, a cijene sirovina, poput nafte i industrijskih metala, padaju. S obzirom na to, raste rizik od deflacije, tj. stalnog pada nivoa cijena.
4. Američki ekonomist Nouriel Roubini također je zabrinut zbog nadolazeće devalvacije valute. Nisu samo vlade poduzele neviđene mjere u borbi protiv ekonomskog učinka trenutne krize. Međunarodne centralne banke također masovno interveniraju na tržištu i otvorile su svoja vrata.
5. Koronska kriza također je izložila rizicima globalizirane ekonomije kada je došlo do poremećaja u opskrbi iz regija koje su bile pogođena epidemijom. Roubini stoga očekuje da će mnoge tvrtke u budućnosti kupiti manje intermedijarnih proizvoda iz zemalja s niskim platama, ali će se umjesto toga više oslanjati na domaće dobavljače. Međutim, zaposlenici neće imati koristi, jer će to još više ubrzati sve veću automatizaciju, što će zauzvrat staviti plate pod pritisak.
6. Prema Nourielu Roubiniju, koronska će kriza također ubrzati trend fragmentacije koji je već postojao. Na primjer, ekonomije SAD-a i Kine će se još brže odvojiti jedna od druge. Pored toga, brojne vlade poduzet će protekcionističke mjere kako bi zaštitile svoje tvrtke i zaposlenike od globalnih poremećaja. U vremenu nakon korone ekonomski stručnjak očekuje snažnija ograničenja kretanja robe, usluga, kapitala, radne snage, tehnologije, podataka i informacija.
7. Roubini se također boji da će korona kriza potaknuti populističko, nacionalističko i ksenofobično mišljenje. Jer, u doba povećane ekonomske nesigurnosti, stranci su često bili odgovorni za krize. Naročito bi zahtjevi za ograničenjima migracije i trgovine bili prihvatljiviji u takvom okruženju.
8. Korona pogoršava sukob između Sjedinjenih Država i Kine. Trumpova administracija već pokušava Kinu držati odgovornom za izbijanje pandemije. Suprotno tome, Peking vidi to samo kao pokušaj Sjedinjenih Država da spriječe uspon Kine. Kineskoamerička razdvajanja trgovine, tehnologije, investicija i podataka stoga će se dogoditi još brže, vjeruje Roubini.
9. No, američki ekonomist ide još dalje i upozorava da bi diplomatske tenzije mogle dovesti do novog hladnog rata između SAD-a i njegovih protivnika Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.
Budući da bi i ove godine trebalo održati američke predsjedničke izbore, prirodno je strahovati od porasta cyber-ratnih napada, rekao je Roubini. To bi čak moglo dovesti do konvencionalnih vojnih sukoba.
10. Na kraju, Nouriel Roubini ističe da su ljudi odgovorni za epidemije i klimatske promjene. On se u budućnosti boji da će se ovi problemi pojaviti češće i intenzivnije i da će se troškovi za njih povećavati.
Ima li srećnog kraja?
Tržišni pesimist Roubini upozorava da ovih deset rizika prijeti čitavoj svjetskoj ekonomiji u deceniji očaja. Mnogi od ovih problema mogli bi biti smanjeni do 2030. godine boljom tehnologijom i političkim vodstvom, ali prvo što treba učiniti je proći kroz veliku depresiju koja je pred nama.
