Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošle sedmice, drugu zaredom, zahvaljujući nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski sporazum, no rast cijena ograničile su bojazni od rasta ponude, a slabljenja potražnje za ‘crnim zlatom’.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1,3 posto, na 63,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,8 posto, na 57,72 dolara, prenosi Hina.
Rast cijena nafte zahvaljuje se nadi ulagača da će SAD i Kina uskoro postići trgovinski dogovor i tako prekinuti carinski rat koji je naštetio cjelokupnom svjetskom gospodarstvu.
Ulagače je u petak ohrabrila izjava Larry Kudlowa, ekonomskog savjetnika Bijele kuće, da su Washington i Peking blizu trgovinskog dogovora. Dodao je da su pregovori konstruktivni, no ni ovaj put nije objavio ništa detaljnije.
Dan prije je, pak, kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se vode dubinski razgovori o prvoj fazi trgovinskog sporazuma i da je obustava carina važan uvjet za postizanje sporazuma.
To je potaknulo nadu ulagača da će uskoro završiti trgovinski rat, koji traje već 16 mjeseci i koji je izazvao usporavanje rasta oba gospodarstva, a time i slabljenje potražnje za energentima.
S druge strane, znatniji rast cijena nafte onemogućile su bojazni od slabljenja potražnje, a rasta ponude na tržištima.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će se iduće godine Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri, tzv. OPEC+, suočiti s velikim izazovima jer se očekuje pad potražnje za njihovom naftom.
OPEC i njegovi partneri predvođeni Rusijom trenutno smanjuju ponudu za 1,2 milijuna barela dnevno i to će činiti do ožujka iduće godine. Sastat će se ponovo 5. i 6. prosinca u Beču kako bi razmotrili daljnju strategiju.
“Ako OPEC nešto ne učini, zalihe će ponovo značajno porasti u prvoj polovini iduće godine”, kaže Harry Tchilinguirian, analitičar u BNP Paribas banci.
OPEC procjenjuje da će potražnja za njegovom naftom u sljedećoj godini u prosjeku iznositi 29,58 milijuna barela dnevno, što znači da će biti za 1,12 milijuna barela dnevno manja nego u ovoj godini. Ta procjena ujedno iskazuje višak od oko 70.000 barela dnevno u 2020. godini.
I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje, kao što su Norveška i Brazil, već je dulje vrijeme povećavaju.
Tako IEA procjenjuje da će ponuda zemalja koje nisu u OPEC-u iduće godine dosegnuti 2,3 milijuna barela dnevno, dok je u 2019. iznosila 1,8 milijuna.
U SAD-u je ovoga mjeseca proizvodnja sirove nafte dosegnula rekordnih 13 milijuna barela dnevno i rast će i iduće godine više nego što se očekivalo, procjenjuju američke vlasti.
To će, pak, smanjiti profitabilnost proizvođača nafte iz škriljca, pa se procjenjuje da će oni u idućoj godini zamrznuti troškove i smanjiti rast proizvodnje.
Izvješće tvrtke Baker Hughes, objavljeno u petak, pokazuje da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen četvrti tjedan zaredom, i to za njih 10, na ukupno 674, što je najmanji broj aktivnih postrojenja od travnja 2017. godine.
U istom lanjskom razdoblju aktivno je bilo oko 860 postrojenja, što pokazuje da američki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade na temelju viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.
Biznis.ba
