Novosadski sajam ugostio je članove poslovnog kluba Biznis plus, koji su jučer govorili o turizmu i tome kako ova privredna grana može uvezati region
Deveta regionalna konferencija poslovnog kluba Biznis plus održana je jučer u Novom Sadu, u sklopu jubilarnog 50. međunarodnog sajma turizma. Brojni stručnjaci diskutovali su o tome gdje je turizam bio jučer, gdje je on danas, a gdje će tek biti sutra. Konferencija je počela dodjelom plaketa Novosadskog sajma za doprinos razvoju regionalnog turizma i unapređenje saradnje sa privredom koje su dobili JP Nacionalni park Una Bihać, Zajednica obiteljskog turizma Hrvatske za doprinos, Ibrahim Hadžibajrić, načelnik sarajevske Općine Stari Grad, te Rasim Bajrović iz Europa Grupe.
Ključne tačke
Povezivanje Balkana i stvaranje zajedničkog turističkog prostora među zemljama koje su nekada slovile za bratske tema je o kojoj su govorili predstavnici raznih turističkih destinacija na skupu pod nazivom “Sve boje regionalnog turizma”. Direktorica poslovnog kluba Biznis plus Svetlana Cenić zahvalila je Novosadskom sajmu, koji je domaćin ovog skupa, te najavila uzvratnu posjetu Novosadskog sajma Bosni i Hercegovini i dodatno jačanje međusobnih ekonomskih veza među članovima kluba u cijelom regionu.
Turizam je grana privrede koja bi mogla biti i jeste generator razvoja svih naših zemalja, poručeno je sa konferencije, ali je bitno da se na promociji turizma što više radi i zajedničkim snagama kako bi se turistima, posebno onima koji dolaze iz dalekih zemalja, mogla ponuditi kvalitetna tura po cijelom Balkanu. Za priču koja ostavlja utisak potrebno je ponuditi i dušu, a na ovim prostorima je lako naći dušu i dobre domaćine, istaknuto je tokom diskusije.
- Turizam je u svjetskim razmjerama druga privredna grana, odmah iza automobilske i naftne industrije, što znači da je to pravac u kojem trebaju ići i ove naše zemlje. Četiri su ključne tačke koje su neophodne kako bi ta grana i na ovim prostorima zaživjela u pravom smislu, a to su infrastruktura, kontinuitet u razvoju i poticajne mjere, te kapital i agresivna propaganda. Da bismo neki zajednički turistički proizvod plasirali na svjetsko tržište, moraju se prevazići neke barijere, prije svega mislim na političku i sigurnosnu situaciju, uspostavljanje bolje saradnje i veza među ovim zemljama. Turizam mora imati dugoročnu strategiju, a neophodne su i poticajne mjere kako bi turizam postao generator izvoza, kazao je Slobodan Čerović, dekan Fakulteta za turistički i hotelijerski menadžment Univerziteta Singidunum Beograd, koji je dodao i da je veoma bitno da u turizmu rade obrazovani i ljudi sa inovacijama.
Imidž neke zemlje je veoma bitan u turizmu, a to su prepoznali i u Crnoj Gori, gdje su radili istraživanje o tome kakav je imidž koji ta država ima kao turistička destinacija.
- U toj anketi 80 posto ispitanika se izjasnilo da Crna Gora ima pozitivan imidž, a tek pet posto da nema. Ono što su navodili kao pozitivne stvari su divlja ljepota, kazali su da je to skriveni dragulj, da ima dobru poziciju na mapi evropskih destinacija, te da je to sigurna destinacija. Oni koji smatraju da je imidž loš, uglavnom su kao razloge navodili dešavanja iz devedesetih godina. Treba raditi na tome da se i to promijeni, kao i na tome da se turističke agencije povezuju regionalno i da posjetiocima nude pakete koji će uključivati posjetu i Crnoj Gori i BiH i Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama, kazao je Marko Petričević, direktor Direktorata za upravljanje turističkim destinacijama Crne Gore.
Svi turisti su drugačiji, pa im se tako treba pristupiti i sa ponudom, a ne svakome nuditi isto. Primjera radi, Kinezima, Japancima, Arapima, Turcima, Nijemcima ili bilo kojim drugim turistima ponude se trebaju prilagođavati u smislu onoga što su njihova interesovanja, a ne nuditi im svima iste destinacije, istaknuto je na konferenciji.
Kultura i avanturizamProteklih godina sve grane turizma dobijaju na značaju, a neke od njih su kulturni turizam, banjski, vjerski... Jelena Anđelković-Grašar iz Arheološkog instituta iz Beograda istakla je ovaj institut kao primjer kako kulturni turizam, ukoliko mu se posveti pažnja i ako se radi na njegovoj promociji, može biti itekako atraktivan, te kazala kako oni godišnje imaju i do 100.000 posjeta.
- Turizam je skup brojnih privrednih grana koje treba umrežiti, a turizam je i avanturizam jer se on stihijski razvija. Turizam treba shvatiti kao pijacu na kojoj ćete prodati svoj proizvod, kazao je Vidoje Vujić, predsjednik Županijske komore Rijeka.
Amarildo Mulić, direktor JP Nacionalni park Una, napomenuo je kako treba znati zadržati gosta makar sat duže nego što je on planirao. NP Una, kazao je, najmlađi je nacionalni park u regiji, a u proteklih nekoliko godina mnogo je urađeno na razvoju ovog područja.
- Turizam u zaštićenim područjima nije primarni cilj, iako on jeste veoma važan. Mi smo od jedne zapostavljene i nepoznate destinacije uspjeli od 2011. godine da rastemo, da radimo na promociji i uvezujemo se u regiji, poručio je Mulić.
(Oslobođenje)
