Iako se građani već duži period žale da se sa Regionalne deponije DEP-OT širi nesnosan smrad, prethodnih dana su iz Uprave ovog preduzeća najavili da se još samo četiri mjeseca može odlagati otpad na toj lokaciji, kako ne bi došlo do teških posljedica po životnu sredinu i zdravlje ljudi.
Zbog svega toga osam gradova i opština, između ostalog i Banjaluka, mogli bi doći u situaciju da neće imati gdje da odvoze smeće, ali naši sagovornici tvrde da do toga neće doći.
Mještanin Dragočaja nam je potvrdio da se posljednje dvije godine širi smrad s ove deponije, jer se, kako kaže, vjerovatno tu nešto ne radi kako treba.
"Nenormalno se osjeti smrad jer se vjerovatno ne prekriva redovno i ne radi se sve kako treba. Svi se žale, ali ne znaju šta da rade. Kako smo čuli, tu sad ima kapaciteta za pola godine. Ako se ne uradi sanitarna kaseta, neće se imati gdje odlagati, ali je problem i u tome što je potrebno dvije godine da se ona uradi. Mislim da smo došli do zida i da nema dalje", rekao je ovaj mještanin.
Bez obzira na to, još prije mjesec dana je, kako su nam potvrdili iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, produžena ekološka dozvola za Regionalnu deponiju u Ramićima na period od pet godina.
"Ekološka dozvola ovom preduzeću je obnovljena 26. januara ove godine i važi do 25. februara 2028. godine. Prilikom obnavljanja ekološke dozvole zakonom nije propisana ponovna izrada studije uticaja na životnu sredinu, ukoliko je zahtjev za obnovu podnesen blagovremeno", rekli su iz resornog ministarstva za "Nezavisne".
Navode da je podnosilac zahtjeva dužan da dostavi dokaze koji su propisani zakonom, između ostalog, rezultate mjerenja naloženih ekološkom dozvolom, kao i Zapisnik nadležnog inspektora o sprovedenosti mjera naloženih ekološkom dozvolom.
"S obzirom na to da je JP DEP-OT blagovremeno podnio zahtjev za obnovu ekološke dozvole i dostavio propisane dokaze, Ministarstvo je donijelo rješenje kojim se obnavlja ekološka dozvola, kako je to navedeno u prvom odgovoru. Prema Zapisniku inspektora, sve mjere naložene ekološkom dozvolom su sprovedene, a rezultati mjerenja ne odstupaju od propisanih vrijednosti", rekli su iz Ministarstva.
Kako je pojasnio za "Nezavisne" Slobodan Lepir, sekretar preduzeća DEP-OT, do sada su nekoliko puta vršili ispitivanja te su jednoglasno odlučili da je kraj juna krajnji rok dokad mogu koristiti deponiju.
"Odlaganje otpada poslije naznačenog roka može izazvati teške posljedice po životnu sredinu i ugroziti zdravlje stanovnika koji žive u blizini deponije. Kad smo sve to malo bolje sagledali, 30. jun je krajnje vrijeme, nakon čega moramo zatvoriti deponiju", rekao je Lepir.
Iz ovog preduzeća navode da se odavno spremaju za proširenje kapaciteta za odlaganje otpada za narednih šest godina izgradnjom nove sanitarne kasete.
"Međutim, tu izgradnju sprečava Privredno društvo 'Čistoća', koje je upisano u aktuelnu zemljišno-knjižnu evidenciju kao vlasnik zemljišta i objekata na deponiji. U principu, mi imamo sve spremno, imamo revidovanu tehničku dokumentaciju, znači možemo što prije ući, međutim ne smijemo raspisati tender jer je vlasništvo zemlje upisano na 'Čistoću'. Cijela ta priča oko sporazuma je urađena sa gradom, odnosno i grad je jedan od potpisnika", dodao je Lepir.
Dodaje da je stanje odvoza otpada redovno, kao i da su ovu informaciju dostavili svim osnivačima jer njihova komunalna preduzeća dovoze kod njih otpad, te su ih morali unaprijed upozoriti, a ovo je, kako kaže, posljednje upozorenje.
S druge strane, Aleksandar Bajić, direktor "Čistoće", za "Nezavisne" kaže da će se odvoz otpada iz Banjaluke i dalje odvijati nesmetano.
"Građani zbog toga ne treba da brinu. Uvijek tu ima neka alternativa, ali u ovom momentu ne možemo otkrivati detalje", rekao je Bajić.
Kako navodi, oni imaju sa gradom ugovor za odvoz i deponovanje smeća te će ga u skladu s tim i dalje nastaviti odvoziti.
I Bojan Kresojević, gradski menadžer, ističe da će do navedenog datuma pronaći rješenje te da će odlaganje otpada i dalje biti nesmetano.
"Trenutno pregovaramo sa 'Čistoćom' i DEP-OT-om da se postigne sporazum koji bi omogućio da se izda građevinska dozvola i izvrši rekonstrukcija, odnosno proširenje sanitarne kasete, ali nije sve do nas. U narednim danima ćemo ponovo apelovati i na bilateralnom i trilateralnom nivou da se održe sastanci i ja vjerujem da ćemo doći do rješenja", rekao je Kresojević.