Demanti na tekst "CHE Vrilo – lažirani podaci u studiji uticaja na okoliš!?"

1.http://impulsportal.net/index.php/kolumne/drustvo/16507-che-vrilo-lazirani- podaci-u-studiji-uticaja-na-okolis

2.https://www.tomislavcity.com/che-vrilo-lazirani-podaci-u-studiji-uticaja-na-okolis/

3.http://www.etrafika.net/drustvo/64145/che-vrilo-lazirani-podaci-u-studiji-uticaja- na-okolis/

4.http://www.frontal.ba/novost/94562/che-vrilo-lazirani-podaci-u-studiji-uticaja-na- okolis

5.http://www.gerila.info/drustvo/impuls-che-vrilo-lazirani-podaci-u-studiji-uticaja- na-okolnu/

(Prilog 2)

Objavom ovoga članka novinari Impuls portala su propustili u potpunosti izvršiti svoje istraživačke aktivnosti u okviru teme koja je obrađivana, te ste objavili napola pripremljen članak za koji smatramo da ste nanijeli štetu poduzećima Ecoplan d.o.o. Mostar, Elektroprojekt d.d. Zagreb, JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d. Mostar kao i međunarodnoj financijskoj instituciji KfW Bankengruppe.

UVašem članku osvrćemo se na sljedeće sporne situacije:

1.Naslov članka:

CHE Vrilo – lažirani podaci u studiji utjecaja na okoliš

U nastavku članka nigdje nije spomenuto koji su to podaci koje su lažirani u okviru ovoga projekta. Imena stručnjaka na koje se osvrćete nisu tijelo studije, nego naslovnica dokumenta. Izgledno je da ste „bombastičnim naslovom“ svoje čitatelje naveli da kliknu na članak vodeći se željom za što većim brojem klikova, a ne profesionalizmom i potrebom za realističnim izvještavanjem. U predmetu naslova članka izjašnjavamo se da smo mišljenja da ste izjavili laž.

2. Podnaslov članka:

Izgradnja malih hidrocentrala na bosanskohercegovačkim rijekama, kao i na rijekama u regiji, odavno je prestala biti ekološki i postala veoma ozbiljan politički, ekonomski i socijalni problem. Razmjere posljedica izgradnje svih planiranih malih i velikih hidrocentrala teško je predvidjeti, ali na osnovu promjena koje se već sada dešavaju možemo bez pretjerivanja reći da će biti katastrofalne.

Podnaslovom članka iznosite vlastito mišljenje da određeni objekti, odnosno hidroelektrane, imaju katastrofalne posljedice za prirodu, društvo i ekonomiju nekoga područja. Budući da ste po zanimanju novinari, bez uvrede, nemate pravo da u javnosti iznosite svoje mišljenje u pogledu bilo kojeg područja utjecaja projekta na okoliš niti dati mišljenje o bilo kakvim objektima iz područja hidrotehnike. Ovom izjavom vrijeđate čitav sektor građevinske struke kao i sve geologe, hidrologe, biologe, ihtiologe, agronome, inženjere šumarstva, arhitekte i druge stručnjake koji se bave disciplinom zaštite okoliša. Vaše područje djelovanja mora se

zaustaviti na čitanju pojedinih dijelova materije i traženju objašnjenja od strane stručnih osoba. Isto tako, sve što je napisano mora imati potpis kompetentne osobe da bi imalo svoju težinu, te da bi na njega moglo biti odgovoreno.

Ovim podnaslovom sugerirate da su sve hidrocentrale u potpunosti neprihvatljive za okoliš, odnosno ekologiju. Samo ćemo Vam dati jedan primjer. Upravo je Buško jezero, koje se nalazi uz CHE Vrilo umjetno stvoreno vodeno tijelo koje je u okviru projekta hidroelektrana „HE Orlovac“ potapanjem stvorilo preduvjete za uvrštavanje toga područja na popis Ramsarskih močvarnih područja. Upravo je projekt HE Orlovac donijelo pozitivne promjene u okolišu sa gledišta Ramsarske konvencije.

Budući da u okviru Vaše struke ne možete sagledati sve posljedice, negativne, kao ni one pozitivne, nekompetentno je od Vašega portala da iznosite mišljenje da nešto ima nesagledive i katastrofalne posljedice.

3. Dio članka koji se odnosi na Studiju utjecaja na okoliš iz 2011. godine

U izvještaju stručne komisije se navodi da studija ne raspolaže dokumentima o održanim javnim raspravama s lokalnom zajednicom, da su površno obrađena poglavlja, a posebno ona koja se tiču biološke raznolikosti, nije obrađeno poglavlje o prekograničnom uticaju, postoji nedostatak informacija o cjelokupnom zbrinjavanju materijala, revitalizaciji okolnog prostora koji će biti pod direktnim uticajem i sl., te da su izostavljeni podaci o zaštićenim, ugroženim i rijetkim biljnim i životinjskim vrstama, što je u prethodnoj studiji navedeno kao da nema podataka...

Na linku kojega ste tako fino naveli u Vašem članku (http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Studija%20o%20utjecaju%20na%20okolis_Sazetak %20za%20javni%20Uvid%20WEB%20kon.pdf ), a na kojem se nalazi Sažetak studije za javni uvid, na stranici 72. nalaze se fotografije sa javne rasprave u Livnu. Međutim Vaša suradnica, autor članka, se nije udostojala da uzme dovoljno vremena da barem prelista dokumentaciju koju navodi u članku, a kamo li svu dokumentaciju koja je vezana uz predmetni projekt.

Dio navoda koji se dotiču dostupnosti određenih podataka su istiniti, a tiču se prije svega zaštićenih ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, ali upravo to je i bio predmet

ugovora koji je naveden na početku ovoga dopisa.

4. Lažna imena stručnjaka

Kako ste naveli u svome članku da je Finalni izvještaj studije urađen 2017. godine. nije točan jer izvještaj koji navodite uopće nije bio vezan za Studiju utjecaja na okoliš CHE VRILO. Autor teksta u ovom dijelu članka pokazuje da uopće ne poznaje tematiku projekta, kao niti metodologiju izrade studija utjecaja na okoliš i nije svjestan činjenice da je pomiješao dva u potpunosti ne povezana ugovora.

a.Studija utjecaja na okoliš za projekt CHE Vrilo iz 2011. godine dokument koji je rađen u svrhu pribavljanja okolišne dozvole sukladno pozitivnim pravnim propisima FBiH

b.Usluge istraživačkih radova u okviru projekta CHE Vrilo zahtjev su KfW banke i procedura njihova izvođenja nije predviđena zakonima FBiH nego isključivo zahtjevima Banke.

Isto tako, spomenuta lažna imena, koja su navedena u Vašem članku, svojim dopisom od 20.4.2018 godine ispred Speleološkog društva „Mijatovi dvori“ svojim potpisom decidno kažu da nisu htjeli sudjelovati u istraživanjima zbog obavijesti voditelja sektorske studije g. Mulaomerovića da se „sat-dva prije istraživanja izvora Ričine“ priključe timu, te „zbog neozbiljnosti voditelja izrade Studije sudjelovati u istraživanjima“.

Isti ti stručnjaci g. Marković, g. Šumanović, g. Vukadin i g. Galir nisu svjesni da su takvim ponašanjem, ne želeći sudjelovati na studiji izazvali probleme izrađivaču, kao i naručitelju pred Bankom zato što „nisu željeli sudjelovati“.

Isto tako dopis koji navodite i čija je preslika vidljiva u članku, nigdje ne navodi kome je dopis upućen. Te informacije nema niti u zaglavlju dopisa niti u njegovom tijelu. Budući da dopis nema primatelja, mogao je biti napisan u bilo kojem trenutku do dana objave članka. Moramo se začuditi kako to da stručnjaci koji potpisuju dokument ne znaju kome je upućuju isti.

Ovim demantom Vas obavještavamo, da do spominjanja dopisa u Vašem mailu nismo imali nikakvu informaciju da je bilo tko imao bilo kakvu primjedbu ove vrste.

Smatramo krajnje neozbiljnim od strane Speleološkog društva „Mijatovi dvori“ da prvu vijest o isključivanju iz tima dobivamo objavom iz medija, a ne njihovim izravnim kontaktom. Bilo koja interesna strana u bilo kojem projektu može nas i uvijek nas je mogla kontaktirati. Ne vidimo nikakvog razloga osim malicioznih namjera zašto nas svi koji su smatrali da su oštećeni nisu pokušali kontaktirati od veljače. 2016. kada je ugovor potpisan, pa sve do danas.

Iako su svojim ponašanjem prouzročili neugodnosti čitavom timu, ovim putem im se ispričavamo zbog toga što su navedeni tamo gdje nisu trebali biti.

Isto tako mišljenja smo da ste otvoreno predočili ovaj dopis nama kao što smo Vas tražili u e- mail korespodenciji, nikada do ovoga članka ne bi ni došlo.

5. Ostali projekti poduzeća Ecoplan d.o.o. za investitora JP „Elektroprivreda HZ HB“ d.d.

Nakon što se lijepo predočili dopis Speleološkog društva „Mijatovi dvori“ Tomislavgrad te poduzeće Ecoplan d.o.o predstavili kao lažljivce i lopove spomenuli ste i ostale projekte koje smo radili za investitora:

a.Strateška procjena utjecaja na okoliš i komunikacijska strategija za rudnik i termoelektranu Kongora“

b.Zgrada JP „Elektroprivrede HZHB“ poslovnica Tomislavgrad

c.Zgrada JP „Elektroprivreda HZHB“ poslovnica Čitluk

d.Zgrada JP „Elektroprivreda HZHB“ poslovnica Mostar

e.Zgrada JP „Elektroprivreda HZHB“ poslovnica Domaljevac

Ne vidimo nikakvu povezanost ovih informacija sa temom članka, osim da insinuirate da Ecoplan d.o.o. radi sve projekte za ovoga investitora, kada u stvarnosti činimo samo mali postotak ukupnih troškova projekata konzultantskih usluga, pa čak i projektiranja. Međutim, ni tu činjenicu niste htjeli istražiti. Osim toga, Ecoplan d.o.o. Mostar je jedna od rijetkih konzultantskih kuća na području države, a jedina u Hercegovini za koju možemo argumentirano tvrditi da je svojim referencama dorasla zadatku ove kompleksnosti. Ovim djelom članka ne vidimo nikakvu povezanost sa njegovom temom, osim pokušajem daljnjeg blaćenja imena i brenda Ecoplan d.o.o.

6. Uništavanje prirodnog i istorijskog bogatstva

Na kraju članka prije svega spominjete rimski most, koji se nalazi, 16,32 km zračne linije ili 25,3 km cestovne udaljenosti od gornjeg kompenzacijskog bazena CHE Vrilo. (Prilog 3) Što znači da u potpunosti izlazi iz obuhvata projekta i nema s njim nikakve veze. Prema Vašoj logici smo mogli isto tako obrađivati i utjecaj hidroelektrane na Dioklecijanovu palaču u Splitu ili možda povijesnu jezgru Dubrovnika.

Vrelo Šuice nećemo elaborirati jer za njega vrijede isti argumenti kao i za rimski most.

Kada ste se uobrazili da date svoj „stručni“ komentar na hidrologiju rijeke Šuice, bez ikakvog poznavanja iste tematike, kao i da ste dokazali da niste niti pročitali nešto o čemu pišete, moramo Vam skrenuti pozornost na Finalni izvještaj projekta. Na str 42., istoga piše:

Glavni vodotok Duvanjskog polja je Šuica. Ona dotječe iz pravca Šuičkog polja i okršenog tjesnaca između Šuičkog polja i Duvanjskog polja duž kojeg znatne količine voda Šuice otječu u pravcu sliva Ramskog jezera i manjim dijelom prema izvoru Sturba u Livanjskom polju. Zbog ovih gubitaka u ljetnom razdoblju Šuica na ulazu u Duvanjsko polje (m.p. Mokronoge) najčešće presuši.

Daljnjim čitanjem studije može se zaključiti da u prosječno vlažnoj godini rijeka Šuica na području duvanjskog polja gotovo uvijek presušuje. Ova činjenica za rezultat ima pomor biljnog i životinjskog svijeta na tom lokalitetu što smo i dva puta zabilježili za vrijeme naših istraživanja.

Navodom zaključaka na temelju iskustava drugog vodotoka, odnosno rijeke Trebižat i mHE Peć Mlini, svoje čitatelje dovodite u potpunu zabludu. Zaključkom da su dvije navedene ponornice, Šuica i Trebižat iste, samo zato što imaju karakter ponornica i na osnovu pogrešnih premisa donosite konkluziju koja je u potpunoj suprotnosti sa stvarnošću autor pokazuje takvu dozu neukosti u području hidrologije, da dovodimo u pitanje stručnost Vaših autora, kao i menadžmenta portala koji je dopustio objavu članka.

Zbog svega navedenog tražimo od Vas da sporne članke povučete sa svih web stranica navedenih u ovome dopisu i na njihovo mjesto javno objavite ispriku za nanesenu štetu ugledu profesionalnih poduzeća koja su izrađivala ovaj dokument kao i osobama koje su u

njega ugradile svoje višegodišnje znanje i iskustvo. U protivnom ćemo biti primorani sva svoja prava tražiti putem nadležnih institucija u BiH.

Spoštovanjem,

D i r e k t o r