Foto: Shuterstock
Do prije samo nekoliko godina stavljanje na američku crnu listu predstavljalo je jednu od najtežih kazni i najvećih strahova za sve ovdašnje političare.
Danas im takva „inkriminacija“, maltene, predstavlja preporuku za obavljanje najviših funkcija.
Za razliku od vremena kad je iza američkih sankcija prema pojedincima ili političkim organizacijama u BiH stajala „batina“ visokih predstavnika, koji su, zahvaljujući famoznim bonskim ovlaštenjima, smjenjivali izabrane političare i zabranjivali im rad i pojavljivanje u javnosti, dospijevanje na „crnu listu“ SAD više ni približno nema takav uticaj.
Tako je, na primjer, na američkoj crnoj listi već dvije decenije „zakucana“ SDS, parlamentarna stranka u Republici Srpskoj i na nivou BiH koja je, u međuvremenu, bila u vlasti i na republičkom i na državnom nivou.
Visoki funkcioner SDS Milovan Bjelica, tako, spada u „veterane“ pod američkim sankcijama, ali to ga nije spriječilo da u više navrata bude izabran za načelnika opštine Sokolac.
Lider SNSD, Milorad Dodik, na američku crnu listu dospio je početkom 2017. godine. Uprkos tome, Dodik je i dalje neprikosnovena politička figura u Srpskoj i BiH, a otkako je „pod sankcijama“ obavljao je dužnosti srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske.
Na crnoj listi SAD, formalno, nalazi se i aktuelni premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, koji je nedavno „fasovao“ i prvostepenu kaznu od četiri godine zatvora zbog korona profiterstva. Kako bilo, Novalić i dalje sjedi u premijerskoj fotelji.
U poslaničkoj klupi Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nalazi se „friško“ postavljeni američki „crnolistaš“, Marinko Čavara iz HDZ BiH, dok se u klupama Narodne skupštine Republike Srpske nalazi Dragomir Vasić iz SDS, koga su Amerikanci takođe stavili na svoju crnu listu.
Na crnoj listi su i vječiti funkcioner SNSD na različitim pozicijama na nivou BiH Nikola Špirić, zatim donedavni direktor OBA Osman Mehmedagić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske Alen Šeranić, zamjenik glavnog tužioca u Tužilaštvu BiH Diana Kajmaković, šef Odsjeka u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Savo Krunić…
Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo kaže da kad se pogledaju efekti stavljanja na crnu listu SAD političara iz BiH, tih efekata, kako ističe, u posljednjih nekoliko godina gotovo da nema.
– Većina onih koji su stavljeni na crnu listu tamo su najvećim dijelom dospjeli zbog korupcije. Takođe je očigledno da su pojedinci iz političkog miljea u BiH potpuno ignorantski prihvatili to stavljanje na crne liste, pa čak i sa podsmijehom – kaže Topićeva.
Dodaje da je posebno zabrinjavajuće to što nadležne domaće institucije, koje su zadužene za borbu protiv korupcije, uopšte ne zanima to što su ovdašnji političari, sa vrlo ozbiljnim i utemeljenim optužbama, dospjeli na crnu listu SAD.
– Umjesto da provjere i istražuju, oni su potpuno ignorisali tu činjenicu. Sve to zapečatili su građani, koji su glasali za te ljude. To sve govori o jednom potpuno retrogradnom odnosu svih u BiH prema korupciji. Poruka koja se šalje jeste da je korupcija ovdje opšteprihvaćena i normalna pojava, te da ona služi za podizanje političkog i društvenog ugleda, a ne za kažnjavanje bilo koje vrste – zaključuje Topićeva.
„PORAŽAVAJUĆE JE AKO NISAM PRVI“
Kada je prije nekoliko godina najavljeno da će biti stavljen na američku crnu listu, lider SNSD Milorad Dodik poručio je da će za njega “biti poraz ako nije prvi na crnoj listi političara koju prave SAD”.
– Ako nisam prvi na listi, onda je to za mene poraz. Mi imamo izvorni legitimitet i koga će oni staviti na tu listu apsolutno me ne zanima. Apsolutno je nedostojno jedne tako velike zemlje kao što su SAD da se njihov ambasador otvoreno miješa u unutrašnje stvari bilo koje zemlje, pa i BiH – govorio je tada Dodik.
