Foto: Printscreen/FTV
Članice Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini: Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša „Prijedor `92.“ i Udruženje logoraša Kozarac danas će na lokaciji bivšeg koncentracionog logora smrti “Keraterm“ kod Prijedora obilježiti 31. godišnjicu zločina “ nad logorašima logora “Keraterm“.
Oko 3.000 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti prošlo je kroz logor Keraterm, od kada je uspostavljen, 24. maja, do njegovog zatvaranja, 5. augusta 1992. godine. U tom periodu ubijen je 371 logoraš.
Ubijeni logoraši iz logora Keraterm su kasnije nađeni po masovnim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana i Jakarine Kose, a stravične scene o teroru u logoru i jednoj noći, u kojoj je strijeljano preko 190 logoraša, su pred sudom u Hagu posvjedočili logoraši logora Keraterm – Fikret Alić, Jusuf Arifagić i drugi.
Ovaj mostruozni čin i druge dokazane zločine u Keratermu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, naveo je i u optužnici protiv tadašnjeg predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića, a više od 30 odgovornih osoba iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS-a i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara ovog i drugih prijedorskih logora, su dokazano proglašeni krivim i kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama.
Za zločine u logoru Keraterm pred Haškim tribunalom osuđeno je 7 osoba, među kojima je i komandir logora Duško Sikirica. Pred Sudom BiH osuđeni su Dušan Fuštar i Duško Knežević, a zločini počinjeni u logoru Keraterm bili su i dio optužnica protiv presuđenih ratnih zločinaca Biljane Plavšić, Momčila Krajišnika, Radoslava Brđanina, Miće Stanišića i Stojana Župljanina. Osim dva stražara, svi su osuđeni po komandnoj odgovornosti što znači da direktni izvršioci zločina još uvijek nisu procesuirani.
Postojeća zakonska „rješenja“ za logoraše u Bosni i Hercegovini danas su takva da preživjele logoraše „štite“ na način da im i danas ispostavljaju kazne u vidu „troškova prvobranilaštva RS-a“ u hiljadama KM i danas oko 100.000 ovih živih svjedoka nemaju zdravstvenu rehabilitaciju, prvenstvo u zapošljavanju, nemaju nikakvu stvarnu zaštitu i prava niti nakon tri decenije. Postojeća zakonska „rješenja“ u RS-u su takva da Fikreta Alića ipak ne prepoznaju kao žrtvu ratne torture u logoru Keraterm. Rješenje je zakon o zaštiti žrtava ratne torture, navode iz Saveza logoraša u BiH.
