Nezadovoljni odlukama Centralne izborne komisije, političari i političke stranke u posljednjih nekoliko mjeseci podnijeli su desetine krivičnih prijava protiv članova CIK-a, koji sada, s druge strane, razmatraju mogućnost da protiv onih koji su podnosili krivične prijave podnesu krivičnu prijavu zbog lažnog prijavljivanja krivičnog djela.
"Nemam nikakav problem sa krivičnim prijavama. Predlažem da prođemo kroz krivične prijave protiv članova CIK-a i da pošaljemo urgenciju za prioritetno rješavanje tih prijava i u svakom slučaju gdje dođe do obustave istrage - da se podnesu krivične prijave za lažno prijavljivanje krivičnog djela", predložila je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a, naglašavajući da je nedopustivo stvaranje atmosfere straha, prijetnji, zastrašivanja i govora mržnje samo zato što je neko radio svoj posao.
Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da je dogovor da se ne komentarišu i da se ne izlazi u javnost sa stvarima o kojima proces još traje, i u svojim diskusijama ostali članovi CIK-a podržali su prijedlog Bjelica Prutine.
"Nevjerovatno mi je da najistaknutiji nosioci javnih funkcija smatraju da je potpuno normalno i prihvatljivo da se za svaku iole značajniju odluku podnose krivične prijave protiv članova. Evidentno je da se podnošenje krivičnih prijava protiv članova CIK-a u zadnje tri godine koristi kao instrument ucjene, prinude i zastrašivanja", istakla je Bjelica Prutina.
Kada je riječ o samim krivičnim prijavama, u posljednjih par mjeseci bilo ih je nekoliko. Samo je SNSD u dva ili tri navrata podnosio krivične prijave, posljedni put jer je CIK "nevažeći" listić proglasio važećim. Takođe, stranka BOSS Mirnesa Ajanovića u nekoliko navrata podnosila je krivičnu prijavu protiv članova CIK-a, a i neki pojedinačni akteri kao što je Ivan Begić, kandidat za predsjednika, odnosno potpredsjednika Republike Srpske, takođe su tražili krivičnu odgovornost članova CIK-a. Krivične prijave uglavnom su se odnosile na nesavjestan rad u službi ili zloupotrebu službenog položaja.
Pravni stručnjaci sa kojima smo razgovarali ističu da u nekim slučajevima ima elemenata krivičnog djela u odlukama koje je donosio CIK, tačnije da se može tražiti krivična odgovornost, međutim ima istine u tome i da podnošenje samih krivičnih prijava na odluke koje su utemeljene u zakonu predstavljaju čin zastrašivanja.
"Utisak je da se krivične prijave štancaju i fabrikuju i kada ima i kada nema osnova za njih. Taj institut krivične prijave toliko je derogiran i prosto se nameće utisak da se radi o pritisku, zastrašivanju i jednoj vrsti političkog teatra. Ne samo da je obesmišljen taj institut, već smo došli do nivoa da su nam kriminal i korupcija prihvatljivo ponašanje i u tom smislu treba gledati i na te krivične prijave", rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.
Ona ističe da CIK sa najavom da će podnositi krivične prijave za lažno prijavljivanje krivičnog djela ulazi u tu vrstu igre sa političkim akterima i besmislene trakavice koje ponekad vrijeđaju inteligenciju.
"Znamo da u konačnici to neće dati rezultate niti će donijeti neku vrstu epiloga i osim medijske senzacije i punjenja novinskih stubaca - neće biti ništa", rekla je Topićeva.
Što se tiče samog Krivičnog zakona BiH, krivično djelo lažno prijavljivanje definisano je članom 234, u kojem se navodi "Ko prijavi neko određeno lice da je učinilo krivično djelo propisano zakonom BiH, a zna da to lice nije počinilac, biće kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina".
Milan Petković, advokat i poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, govoreći o posljednjem slučaju zbog kojeg su članovi CIK-a dobili krivične prijave, rekao je da je odluka CIK-a u procesu izbora delegata iz Republike Srpske u Dom naroda parlamenta BiH nezakonita te da je CIK odlukom o prihvatanju "nevažećeg listića izašao iz zakonskih okvira".
"Oni su mogli jedino da utvrde da li je glasanje sprovedeno u skladu sa zakonom ili ne i da se vrati na ponovno glasanje", rekao je Petković.
