Na početku analize se napominje da je BiH podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine, a Evropska komisija je 2019. godine objavila detaljnu analizu u kojoj se istaklo da je BiH bila neuspješna u ispunjavanju svih kriterija.
Evropska unija neće učiniti nikakvu uslugu Bosni i Hercegovini time što će je pomaknuti naprijed na stazi kandidature za koju država nije spremna, a ni sebi neće učiniti nikakvu uslugu time što će napustiti vlastite vrijednosti, navodi portal EUobserver u tekstu koji potpisuje Kristian L. Nielsen u osvrtu na odnos EU prema BIH i potencijalne posljedice davanja kandidatskog statusa našoj zemlji prije nego što se implementiraju ključne sudske presude koje bi trebale okončati diskriminaciju protiv jednog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Nielsen u svom tekstu ističe da Hrvatska preko HDZ-a dijeli BiH i želi učvrstiti etnodemokratiju te da je Christian Schmidt ponukan savjetima iz Zagreba učvrstio sistem koji je BiH na putu u EU već trebala prevazići.
Na početku analize se napominje da je BiH podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine, a Evropska komisija je 2019. godine objavila detaljnu analizu u kojoj se istaklo da je BiH bila neuspješna u ispunjavanju svih kriterija.
– Komisija je navela 14 ključnih tačaka, što predstavlja duboke ustavne reforme, koje treba riješiti prije nego što se dobije potpuni status kandidata – navodi se.
EU Observer ističe da je indeks demokratije koju je objavio The Economist Intelligence Unit za 2021. godinu rangirao BiH kao “hibridni režim”, jedinu evropsku zemlju koja ne zaslužuje čak ni oznaku “demokratija s nedostatkom”.
– Najkritičniji je sistem etničke diskriminacije u BiH. Pripadnost jednom od ‘konstitutivnih naroda’ je formalni preduslov za obavljanje niza javnih funkcija, uključujući mjesto u državnom predsjedništvu i gornjem domu parlamenta i neformalno određuje šanse osobe za pozicije u državnoj službi – piše EUobserver.
Portal napominje da građani izvan tri dominantne etničke zajednice čine otprilike četiri posto stanovništa i “prilično odvratno ih se naziva ‘ostalima'”.
– Jedna je stvar dozvoliti takvu praksu pri okončanju rata 1995. godine, ali sasvim nešto drugo dozvoliti njeno dalje postojanje u 21. vijeku, jer je to očigledno neprihvatljivo – podvlači se u tekstu.
Autor napominje da je EU zamrznula ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH dok se ustav zemlje ne izmijeni u skladu s presudom “Sejdić-Finci”.
– Nikad se ništa nije dogodilo. Ustav BiH tehnički nije teško promijeniti, ali ne postoji politička volja u sistemu kojim dominiraju etno-nacionalističke stranke, od kojih sve imaju koristi od statusa quo – piše EUobserver.
U nastavku teksta ističe se da je 2015. godine, nakon lobiranja Hrvatske, EU odlučila ratificirati SSP, ali je ustavne promjene stavila kao uslov za kandidatski status.
– Ostaje, međutim, činjenica da je EU već jednom odustala po pitanju etničke diskriminacije i ljudskih prava, a čini se da je nekoliko članica Vijeća sada spremno to učiniti ponovo. Treba pažljivo razmotriti poruku koja se šalje na ovaj način. Etnonacionalisti u BiH koji su u velikoj mjeri zadržali svoju vlast na nedavnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, ostvarit će simbolično važnu pobjedu pred domaćom javnosti bez ispunjavanja potrebnih uslova – navodi se.
Dodaje se da će EU, suštinski, nagraditi kršenje Evropske konvencije o ljudski pravima.
– Može li EU to učiniti još jednom bez gubitka kredibiliteta? Šta će se, recimo, dogoditi kada BiH za tri godine bude zahtijevala stvarne pregovore za pristupanje EU, a da i dalje zadrži svoj sistem etničkih kvota? To je vrlo sklizak teren – napominje EUobserver.
Autor predlaže dvostruki pristup Evropske unije prije nego dodijeli status kandidata Bosni i Hercegovini.
Na prvom mjestu, dovesti u red svoju vlastitu kuću i stati na kraj tome da njeni najneodgovorniji članovi potkopavaju zajednički stav EU.
– Mađarski premijer Viktor Orban razvio je popriličnu jaku vezu sa liderom stranke SNSD sa srpskim predznakom, Miloradom Dodikom, koji će izvjesno preuzeti dužnost predsjednika entiteta Republika Srpska uprkos vjerodostojnim optužbama o prevarama na nedavno odžanim općim izborima – piše EUobserver.
Napominje se da Hrvatska, “kojom upravljaju nacionalisti iz HDZ-a od 2016. godine, podstiče svoju sestrinsku stranku u BiH u nastojanju da podijeli zemlju i učvrsti sistem upravljanja zasnovan na etničkoj pripadnosti.”
– Ovakvo stanje slanja kontradiktornih poruka je očigledno neodrživo. Obje zemlje su veliki primatelji sredstava EU, što bi se mogao iskoristiti kao uteg protiv njih i vratiti ih u okvire zajedničkih i dogovorenih pozicija EU – navodi se.
Na drugom mjestu, smatra autor, EU mora “staviti pod kontrolu” Ured visokog predstavnika.
– Osim što ima široke ovlasti za donošenje uredbi, OHR može poslužiti za podsticanje reformi. Ipak, veći dio svog vremena u BiH, visoki predstavnik Christian Schmidt, bivši njemački ministar poljoprivrede, djelovao je kao da nije u stanju da se nosi sa situacijom i naizgled se oslanjao na savjete vlade Republike Hrvatske o pitanjima koja se tiču Bosne i Hercegovine – naglašava EU Observer.
Autor dodaje da je u kontroverznom potezu u izbornoj noći Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona za koje su mnogi tvrdili da će favorizirati HDZ.
– Bez obzira da li je to tako ili ne, najveći problem sa Schmidtovim potezima bio je sam pokušaj da se popravi ili poboljša sistem koji je odavno diskreditiran. Schmidt je svojim djelovanjem učvrstio sistem kojeg bi Bosna i Hercegovina trebala prevazići – piše EUobserver.
Autor na kraju zaključuje da EU neće učiniti nikakvu uslugu Bosni i Hercegovini time što će je pomjeriti naprijed na stazi kandidature za koju država nije spremna, a ni sebi neće učiniti nikakvu uslugu time što će napustiti vlastite vrijednosti.
