Bosni i Hercegovini nedostaje 30 hiljada radnika, poslodavci spas vide u "uvozu" radne snage
Foto: Aagencije
Ma kako paradoksalno zvučalo, privreda Bosne i Hercegovine vapi za radnom snagom iz inostranstva. Kvotom za ovu godinu, odobreno je zapošljavanje šest hiljada stranaca. Međutim, to nije ni približno dovoljno kolike su potrebe naše privrede. Procjene su da, u ovom trenutku, Bosni i Hercegovini nedostaje nekoliko desetina hiljada radnika različitih zanimanja.
Poslodavci tvrde da Bosni i Hercegovini nedostaje 30 hiljada radnika - 20 hiljada u Federaciji BiH i deset hiljada u Republici Srpskoj, te da je ovogodišnja kvota od šest hiljada radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca nedovoljna. Poseban problem je, kažu poslodavci, što je procedura odobravanja radnih dozvola za strance veoma komplikovana i dugo traje.
ADNAN SMAILBEGOVIĆ, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH
"Jednostavno su procedure tako striktne, toliko rigorozne, toliko dugo traju, toliko birokratizirane da vama treba skoro godina dana ili deset mjeseci da dovedete nekog radnika, ako ga uopće dovedete. Dakle, u međuvremenu vrlo često ljudi odustanu ili vam ovdje naše vlasti na bilo kom nivou ne dozvole".
SAŠA AĆIĆ, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske
"Ako danas imamo situaciju da radnik napušta preduzeće i odlazi u Evropsku uniju, to se može tretirati da je naša ekonomija podržala stranu ekonomiju u jednom danu. Mi onda šest ili sedam mjeseci ili dva ili tri mjeseca čekamo da zamijenimo tog radnika nekim radnikom iz inostranstva".
U Ministarstvu civilnih poslova BiH ističu da su uslovi i procedure zapošljavanja stranaca propisani Zakonom o strancima na državnom nivou, te entitetskim zakonima. Riječ je o kompleksnom pitanju jer su, pored nadležnih entitetskih i institucija Brčko distrikta, u proces izdavanja radnih dozvola stranim radnicima uključeni Ministarstvo bezbjednosti BiH i Služba za poslove sa strancima.
"Pored proceduralnih, mora se voditi računa i o bezbjednosnim aspektima i provjerama. Iz navedenih razloga, procedure nekada dugo traju", kažu u Ministarstvu.
Ekonomisti smatraju da naša administracija na svim nivoima uopšte ne razumije trenutnu ekonomsku situaciju, te da umjesto da se ide u pravcu skraćenja procedura ili čak ukidanja kvota radnih dozvola za strance, ona još jednom pokazuje da je ne interesuju potrebe privrednika.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar
"Birokrate u ministarstvima apsolutno nemaju sluha za realnu situaciju u privredi i potrebi koje privreda ima. Bahaćenje administracije i nebriga za privredu nas vuče prema još goroj poziciji, a zasad smo predzadnji u Evropi. Samo je Albanija gora od nas".
Domaće tržište radne snage uzdrmano je zbog nepovoljnih demografskih i migracionih trendova. Procjene su da će, poput susjednih zemalja, i nama u narednih nekoliko godina u oblastima kao što su građevinarstvo, ugostiteljstvo i prerađivački sektor, biti potrebno oko 100 hiljada radnika. Ako se što prije ne liberalizuje zapošljavanje stranaca, vrlo brzo možemo doći u situaciju da naša preduzeća ostanu bez radnika, a država bez prihoda kojima se pune zdravstveni i penzioni fondovi.
