Turbulentna godina je iza nas - nova koalicija na političkoj sceni, SDA odlazi u opoziciju, nametnute izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kandidatski status za članstvo u EU...
Teško je pobrojati sve događaje koji su uveliko promijenili političku scenu naše države, ali ni nove koalicije ne daju naslutiti da će naredna godina biti puno bolja. Milorad Dodik nastavlja po starom, želi enititetu RS prepisati ono na što ima pravo samo i isključivo država Bosna i Hercegovina.
Čekajući neke bolje dane u državi bez tenzija, u državi gdje njeni građani ne preživljavaju sa 445 KM dok su troškovi života četiri puta veći, gdje nas vodeći funkcioneri ne plaše novim ratom, prisjetimo se događaja koji su obilježili prošlu godinu.
Januar 2022.
Miloradu Dodiku, tada članu Predsjedništva BiH, Sjedinjene Američke Države su 5. januara uvele sankcije. Dodik je završio na (ne)popularnoj 'crnoj listi', a pridružio mu se i bivši predsjednik PDA Mirsad Kukić.
Kako se bližio 9. januar, dan kada se manjem bh. entitetu slavi neustavni tzv. 'dan RS', tako je i atmosfera u BiH bila na rubu eskalacije sukoba. Napadnuti su Bošnjaci povratnici u Janji, Brčkom, Prijedoru, Gacku, a tog 9. januara Banjom Lukom je odjekivalo "Za krst Nemanjića, za slavu Obilića". Paralelno s tim događajem, širom Europe održani su protesti bh. dijaspore sa zahtjevom da EU 'otvori oči' i ne dozvoli uništavanje države Bosne i Hercegovine.
Kraj januara obilježio je nastavak pregovora oko Izmjena izbornog zakona BiH između predstavnika parlamentarnih stranaka i predstavnika međunarodne zajednice, ali bez pomaka.
Februar 2022.
U drugom mjesecu 2022. godine počela je priča o formiranju paralelih institucija entiteta RS, to jest prijenosu nadležnosti s države na entitet. Dodik je prvo počeo s pričom o formiranju entitetskog visokog sudskog i tužilačkog vijeća, agencije za lijekove RS što je na sjednicama Narodne skupštine RS i usvojeno. Ustavni sud BiH će kasnije ove zakone proglasiti neustavnim.
U februaru je imenovan i novi ambasador SAD u BiH Michael Murphy umjesto Erica Nelsona.
Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, EUFOR je krajem februara pojačao svoje snage u BiH.
Mart 2022.
Prvog marta proslavljen je Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a posljedice rata u Ukrajini počeli su osjećati građani BiH na svojoj koži.
Početkom marta je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Bearbock posjetila našu zemlju.
Tadašnji članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, Milorad Dodik su se obratili u Europskom parlamentu u Briselu, a po dolasku u Sarajevo su nastavljeni pregovori oko izmjena Izbornog zakona - ponovo bez uspjeha.
April 2022.
Za Dodika i tadašnju predsjednicu bh. entiteta RS Željku Cvijanović, april je bio 'crn' - Velika Britanija im je uvela sankcije te su tako završili na britanskoj crnoj listi.
Sankcije nisu zaobišle ni bivšu glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH Gordanu Tadić koja je završila na američkoj crnoj listi. Sankcije su također izrečene i Asimu Sarajliću, delegatu SDA u Domu naroda Palamentarne skupštine BiH.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt proglasio je ništavnim zakon o imovini RS koji je usvojila NSRS. Nakon toga su u Banjoj Luci organizirani protesti pod vodstvom SNSD-a.
Maj 2022.
U maju je već (nezvanično) počela izborna kampanja. 11 stranaka opozicije u Federaciji BiH ujedinilo se i kao zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda podržalo Denisa Bećirovića (SDP).
Juni, juli i august 2022.
Ova tri mjeseca period su godišnjih odmora pa tako nije bilo značajnijih političkih događaja.
Utvrđeni su kandidati za Opće izbore koji su se održali u oktobru.
Milorad Dodik je u jeku agresije Rusije na Ukrajine otputovao u Sankt Petersburg gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Septembar 2022.
2. septembra počela je predizborna kampanja političkih stranaka za Opće izbore u BiH.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je BiH 6. septembra 2022. godine.
Oktobar, novembar i decembar 2022.
2. oktobra održani su Opći izbori u BiH. Predstavili smo vam najvažnije događaje iz svijeta politike objedinjujući sva tri mjeseca jer se sve uglavnom odnosilo na implementaciju izbornih rezultata.
U izbornoj noći je Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH.
Za članove Predsjedništva su izabrani Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.
Na državnom i federalnom nivou stranke opozicije, tzv. 'osmorka', formirale su koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om i time poslali SDA u opoziciju.
Ono što posljednjih dana potresa političku scenu jeste usvajanje prijedloga zakona o nepokretnoj imovini u NSRS, kojim bi se državna imovina upisivala kao vlasništvo entiteta RS.
Vjerovatno najvažniji događaj desio se 15. decembra kada je Bosni i Hercegovini zvanično dodijeljen kandidatski status za Europsku uniju.
