Bijela kuga stalno je stanje jednog bh. kantona: Broj umrlih tri puta veći od novorođenih
Foto: Unsplash
„Rođeno je 119 djece, a u istom periodu je umrlo 349 osoba. Znači, imamo sve veći raspon između broja rođenih i broja umrlih“, navodi Diana Mamić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona 10.
Premda raspolaže velikim prirodnim resursima i prostorno je najveća u Federaciji, Kanton 10 oskudijeva u onom najvažnijem – stanovništvu. Uz to što je bijela kuga njegovo stalno stanje, tu je neprekinuti trend iseljavanja i traženja bolje budućnosti u zemljama Zapadne Evrope, pa i onim preko okeana.
Već više od deceniju i pol u Kantonu 10 broj umrlih u pravilu je bio dva puta veći od novorođenih, a u prvih šest mjeseci ove godine odnos između rođenih i umrlih je jedan prema tri, navodi Federalna.ba.
„Rođeno je 119 djece, a u istom periodu je umrlo 349 osoba. Znači, imamo sve veći raspon između broja rođenih i broja umrlih“, navodi Diana Mamić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona 10.
Najgore stanje je u Drvaru budući da je rođeno samo troje djece, a umrlo 50 osoba. Analiza proteklih 17 godina potvrđuje kako je na ovim prostorima bijela kuga stalno stanje.
Mamić dodaje kako je kanton izgubio oko 9.000 osoba – to bi, kaže, odgovaralo broju jednog urbanog dijela općine Livno.
I u rodilištu livanjske bolnice od 1998. bilježe stalni trend smanjenja broja poroda.
„Tada je bilo oko 900 poroda. Prošle godine, nažalost, zabilježen je najmanji broj novorođene djece u našem rodilištu – 274 poroda. Ove godine imamo 27 poroda manje nego na isti datum prošle godine“, ističe dr. Ante Omazić, šef Odjela ginekologije Bolnice ‘Fra Mihovil Sučić’.
U tom začaranom krugu bijele kuge i iseljavanja našle su se i škole.
„Najviše srednjoškolaca bilo 1980./1981. godine, kada sam ja još bio srednjoškolac – 2.254. Prošle godine u Livnu je bilo oko 800 srednjoškolaca“, kaže Miroslav Ćurić, direktor Srednje ekonomske škole u Livnu.
Međutim, s početkom ove školske godine bilježimo i obrnute procese.
„Imamo 62 prvašića. U odnosu na prošlu godinu to je blagi porast za 4-5 učenika. Moram naglasiti da unutar ovih učenika imamo i povratnike, radi se o 4-5 porodica koje su se vratile i koje su upisale svoju djecu ovdje kod nas“, kaže Josip Kovač, direktor OŠ Fra Lovro Karaula.
Lokalne samouprave nastoje pomoći mladim porodicama jednokratnim novčanim naknadama za novorođenu djecu, besplatnim školskim prijevozom, subvencijom kupnje prve stambene nekretnine – mjerama kojima se ublažava, ali ne rješava problem nedostatka kvalitetne strategije demografskog razvoja i oporavka, što je zadaća entiteta, odnosno države BiH.
