Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije
Foto: BHRT
Bez zaštićenih zviždača nema ni borbe protiv korupcije, poručuju oni koji su je prijavili u institucijama u kojim su radili, a onda prošli kroz višegodišnju golgotu i na svojoj koži osjetili kako izgleda borba protiv vjetrenjača.
Ujedno, to je i njihov komentar na najavljene izmjene Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH, nakon što je nedavno saopšteno da su se stekli uslovi da se otpočne proces izmjene ovog zakonskog rješenja.
Zviždač Emir Mešić, koji je krajem 2018. godine dobio status zaštićenog prijavitelja korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a čiji postupak traje još uvijek, kaže da se svaki zakon, pa i ovaj, može unaprijediti, ali…
"Moje mišljenje je da se prvo treba unaprijediti odnos službenika i direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) prema postojećem zakonu. Jer, tumačenja koja su oni proglašavali bila su skandalozna", rekao je Mešić, koji dodaje da je lično doživio da je primjena takva da se ide na štetu prijavitelja, a u korist onih koji su prijavljeni.
On dodaje da, kada bi došlo do primjene zakona, ohrabrilo bi se više prijavitelja i bilo bi više prijava, a to bi uticalo na veći rad tužilaštva i bilo bi manje korupcije. A, kvalitetne borbe protiv korupcije, kako Mešić ocjenjuje, nema bez kvalitetne zaštite zviždača.
"Kada bi došlo do odgovarajuće primjene zakona, prijave bi se omasovile, a ovako se svodi na nivo entuzijazma, volonterizma, ličnih uvjerenja i stavova. Onaj ko nije ohrabren teško se odlučuje da prijavi, osim ako nema svoja lična uvjerenja", kaže Mešić za "Nezavisne novine".
Sličnih je stavova i Sanjin Sinanović, koji ističe da je korupciju u Centralnoj banci BiH prijavio 2018. godine, te da je i dalje u sudskim postupcima, a on nije vraćen na posao uprkos pravosnažnoj presudi.
On, zanimljivo je, nikada nije uspio dobiti status zaštitenog prijavitelja, a poručuje da je postupanje APIK-a neefikasno, jer, ocjenjuje, nikakvu zaštitu ta agencija nije pružila ni onima koji su taj status dobili.
"Ako se ne promijeni njihov odnos prema zviždačima, bojim se da će iz godine u godinu biti sve manje prijavitelja korupcije, a daleko više korupcije. Pružite podršku zviždačima i samo na taj način možete očekivati da ta borba bude efikasnija, a da spomenuta agencija opravda svoje postojanje", rekao je Sinanović za "Nezavisne novine".
APIK je, podsjetimo, 27. oktobra organizovao okrugli sto na temu - Izmjene i dopune Zakona o zaštiti zviždača na nivou BiH.
Direktor te agencije Elvis Kondžić istakao je da prijavitelji korupcije moraju biti ohrabreni da prijave korupciju te da je u tom smislu potrebno kvalitativno urediti zakon koji reguliše ovu oblast.
"Kroz jako zakonsko rješenje na nivou BiH moramo ohrabriti prijavitelje korupcije da nam se obrate, prijave korupciju i zatraže zaštitu, a mi kao Agencija moramo imati mehanizme da im u tome pomognemo", naglasio je Kondžić.
Na brojne nedostatke postojećeg Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije na nivou BiH i potrebi njegove izmjene ukazali su i iz Upravnog inspektorata Ministarstva pravde BiH, ali i drugih institucija na niovu BiH koje se bave ovom problematikom.
Kako je saopšteno, ukazana je i potreba povećanja broja prijavitelja korupcije na način da Agencija, kroz izmjene zakona, dobije mogućnost zaprimanja kvalitetnih prijava na osnovu kojih će moći dodjeljivati statuse. Zaključeno je i da su se stekli uslovi da se otpočne sa procesom izmjene zakona te da je u tom smislu potrebno ispoštovati EU direktive.
