Panama papers otkrivaju art-malverzacije
Papiri iz Paname, koji su procurili iz panamskog odvjetničkog društva Mossack Fonseca, otvaraju neka nova pitanja u raznim slučajevima, a nama su najzanimljiviji oni vezani uz umjetnine. U Papirima se spominju deseci slika nekih od najvećih umjetnika u povijesti.
Među Papirima iz Paname koji se odnose na radove umjetnika u rasponu od Claudea Moneta pa sve do Damiena Hirsta, određeni dokumenti dokazuju da je slavna aukcijska kuća Christie’s 90-ih godina održala aukciju na kojoj je jednim spornim dogovorom umjetnost pretvorena u robu, iznosi Guardian. Kontroverzna aukcija postigla je neke od najviših cijena ikada, a pomogla je Christie’su da stekne međunarodni ugled. Tada nitko nije vidio ništa protuzakonito u toj transakciji.
Umjetnost = globalna roba
Tada, 1997. godine, više od 2 tisuće ljudi okupilo se u prodajnoj dvorani aukcijske kuće Christie’s. Zbirka Victora i Sally Ganz, jedna od najvažnijih zbirka suvremene umjetnosti u privatnim rukama, privukla je brojne zainteresirane kupce. Publika je spremno uhvatila svoje licitacijske pločice, a za čak šezdesetak posebno instaliranih telefonskih linija smjestili su se asistenti tajnih kupaca.
Mogle su se čuti vrtoglavo visoke cifre. Svakim udarcem i uzvikom „Sold!“, svijet umjetnosti zauvijek se mijenjao. Londonski prodavač, koji je navodno kupovao u ime tajanstvenog bliskoistočnog klijenta, platio je 31.9 milijuna američkih dolara za sliku koje je 40 godina ranije stajala samo 7 tisuća dolara. Ganz aukcija je, čak i u to vrijeme, smatrana prekretnicom. Označila je trenutak kada je umjetnost postala globalna roba, investicija koje je alternativa nekretninama i tržištu dionica, barem za one kojima čini se novac raste na stablima.
Tajni dogovor Joea Lewisa i Christie’sa
Ono što nitko u publici u Christie’su te večeri u studenom nije znao jest da je obitelj Ganz Picassove Les Femmes d’Alger, zajedno s mnogim drugim slikama u aukciji, već nekome prodala. U tajnom dogovoru šest mjeseci ranije, offshore tvrtka čiji je bankovni račun pod kontrolom tajnovitog trgovca valutama i milijardera Joea Lewisa, kupila je sve najvrednije radove od obitelji Ganz. Na isti dan, je s Christie’som dogovoreno da ih se da na aukciju i lažno predstavi kao Ganz kolekciju. Čini se da se Lewis kockao sa 168 milijuna dolara pretpostavljajući da je tržište umjetnosti spremno za takav potez. Naravno, to mu se kasnije višestruko isplatilo.
Cijela ova priča, se curenjem Papira iz Paname, po prvi put otkriva javnosti. Dokumenti koji su procurili iz panamskog odvjetničkog društva Mossack Fonseca puni su offshore tvrtki koje je Lewis osnovao kako bi zadržao sva svoja ulaganja. Mnoge od njih su registrirane na Bahamima kao dio korporacije Aviva Holdings Ltd, koje je osnovana 1993. godine i nazvana po nizu ogromnih jahti koje su služile kao Lewisovi plutajući uredi-umjetničke galerije. Lewis je znao po nekoliko mjeseci provesti na brodu, poslovno putujući svijetom. Pri tome je uvijek nosio svoju umjetničku zbirku koja sadrži djela Luciana Freuda, Gustava Klimta, Paula Cézannea i Picassa.
Najsjajniji biseri Ganz kolekcije
Victor i Sally Ganz, koji su vodili posao vezan uz nakit, počeli su prikupljati umjetnine nakon Drugog svjetskog rata. Uz Picassa, usredotočili su se na Franka Stellu, Jaspera Johnsa, Roberta Rauschenberga i Evu Hesse, sve pionire apstraktnog stila. Potrošili su 50 godina i 2 milijuna dolara na sastavljanje kolekcije. Nakon što je par preminuo, njihova djeca odlučila su prodati slike.
U dva tjedna prije aukcije, 25 tisuća posjetitelja prošlo je kroz Christie’s, željeli su pogledati slike prije nego što još jednom nestanu u privatnim rukama. Sama aukcija bila je gala event, te svojevrsni događaj za visoko društvo. Ondje su, stisnuti u aukcijskoj dvorani, bili i kozmetički kralj Leonard Lauder te William H. Gates, otac osnivača Microsofta, Billa Gatesa.
Foto: pinterest.com/idealdrapes [Le Rêve, 1932., Pablo Picasso]
U dva tjedna prije aukcije, 25 tisuća posjetitelja prošlo je kroz Christie’s, željeli su pogledati slike prije nego što još jednom nestanu u privatnim rukama. Sama aukcija bila je gala event, te svojevrsni događaj za visoko društvo. Ondje su, stisnuti u aukcijskoj dvorani, bili i kozmetički kralj Leonard Lauder te William H. Gates, otac osnivača Microsofta, Billa Gatesa.
Foto: pinterest.com/dominiquepoggi [Femme en chemise assise dans un fauteuil, 1913.-1914., Pablo Picasso]
Leonard Lauder je na aukciji platio 25 milijuna dolara za Picassovu Femme en Chemise, koju je poklonio njujorškom Metropolitan Museum of Art, gdje je i danas izložena.
Foto: pinterest.com/s_vandervate [Les Femmes d’Alger (Version O), 1955., Pablo Picasso]
Veliko iznenađenje aukcije bila je još jedna Picassova slika – Les Femmes d’Alger. Prema katalogu pretpostavljalo se da će se prodati za 10-12 milijuna dolara, no krajnja licitacija je trostruko premašila tu smjernicu. Remek djelo je nestalo iz javnosti na narednih 18 godina. Vjerovalo se da je u vlasništvu saudijskog kolektora pohranjena u kući u Londonu. U svibnju prošle godine, slika se vratila Christie’su, gdje se povijest ponovila, na aukciji prikladno naslovljenom Looking Forward to the Past. Les Femmes d’Alger sada pripada nekom drugom kupcu koji nije poznat javnosti, a za nju je platio 160 milijuna dolara, što je novi rekord za najskuplje umjetničko djelo prodano na aukciji.
