Luvr prvi put u istoriji vodi žena: Ko je Loren de Kar?
Muzej Luvr prvi put od osnivanja imaće na čelu ženu – dosadašnja direktorka Muzeja Orse Loren de Kar zamijeniće Žan-Lika Martineza na poziciji predsjednika – direktora čuvenog pariškog muzeja, otvorenog krajem 18. vijeka.
Loren de Kar (54) imenovana je 26. maja za novog predsjednika-direktora Luvra odlukom francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Novu funkciju preuzeće 1. septembra od Martineza, koji je na čelu Luvra već osam godina, a nadao se i trećem mandatu.
Po obrazovanju arheolog, porijeklom iz radničke klase, Martinez je postao direktor Luvra 2013. godine nakon višedecenijske vladavine istoričara umjetnosti iz viših društvenih klasa. Imenovanjem De Karove, koja potiče iz francuskog plemstva, iz porodice uglednih pisaca, a stručnjak je za slikarstvo 19. vijeka, nastavlja se nekadašnja tradicija.
Loren de Kar započela je karijeru kao kustoskinja u Muzeju Orse 1994. godine, nakon čega je 2007. godine preuzela Agenciju francuskih muzeja, vladino tijelo odgovorno za otvaranje Luvra u Abu Dabiju. Taj projekat, vrijedan deset milijardi evra, pratila su odlaganja i rastuće nezadovoljstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata, a kada je Martinez preuzeo Luvr, smjenio je De Karovu i postavio na čelo Agencije kustosa i arheologa Žan-Fransoa Šarnijea.
Loren de Kar postala je 2014. direktorka Muzeja Oranžerije, posvećenog impresionizmu, a 2017. godine i Muzeja Orse, u kojem je posebno bila fokusirana na socijalnu ulogu muzejske ustanove.
Muzej Orse je pod njenim vodstvom predstavio 2019. godine hvaljenu izložbu reprezentacija crnih ženskih figura u 19-vjekovnom slikarstvu Zapada. Nedavno je, inače, ponovo otvoren izložbom posljedica darvinizma na umjetnost, a u martu je skrenuo pažnju javnosti i time što je postao prvi francuski muzej koji je dobrovoljno vratio jednu sliku koju su svojevremeno oteli nacisti.
Loren de Kar je obećala u prvim izjavama produženo radno vrijeme Luvra, koje trenutno traje do 17.30 časova, a želja joj je da privuče mlađu publiku. To je, inače, bio i potez koji je Martinez planirao kako bi povećao posjećenost Luvra, otvorenog 1793. godine.
Prema navodima francuskog Ministarstva kulture, prioriteti nove direktorke biće jačanje dijaloga “antičke umjetnosti i savremenog svijeta”, kao i širenje muzejske publike, uz poseban fokus na mlade.
Makron je impresioniran
Prema navodima jednog od Makronovih savjetnika, koje su prenijeli mediji, Martinez je svakako ostvario dobre rezultate, ali je predsjednik želio da ostavi lični pečat na najvažnije imenovanje u sektoru kulture.
Makron je, prema tom izvoru, impresioniran De Karovom i zbog političke vizije Luvra kao modela “nacionalnog diskursa, povezanog sa savremenim temama”.
Zvanični izvori smatraju da je Martinez, s druge strane, poljuljan kampanjom optužbi u medijima, od kojih su neke bile očigledno klevetničke, ali je on iz svega toga “izašao oslabljen, posebno zbog napada koje su inspirisali određeni kustosi i šefovi pojedinh odjeljenja” Luvra. Ocijenjeno je i da je žrtva prilično usamljeničkog modela moći.
Godinama najposjećeniji muzej u svijetu, Luvr je prije pandemije korona virusa zavisio prije svega od stranih turista, čiji je broj smanjen za 70 odsto. Iako je zbog pandemije bio zatvoren 150 dana tokom 2020. godine, a posjeta mu je spala na 2,7 miliona ljudi, ostao je na vrhu liste najposjećenijih muzeja u svijetu.
Izvor: Big portal
