Kultura u doba kolere izazvala veliku pažnju na KotorArt Pjaci od filozofa
BEZ KULTURE NEMA MIŠLJENJA
Jedan od razloga za nedavne požare kao i poplave je neulaganje u infrastrukturu, a jedan od razloga za požare u regionu je to što je manje–više nestala agrikultura na prostorima bivše Jugoslavije i da su sve ove države pretvorile u čisti turizam, ocijenio je sinoć filozof i politički aktivista Srećko Horvat, tokom predavanja „Kultura u doba kolere“, u okviru KotorArt Pjace od filozofa.
U nadahnutom izlaganju i odgovorima na interesovanja publike, Horvat je u kontekst šire politike smjestio aktuelna događanja od požara, preko dešavanja u vezi finansiranja KotorArta, Pjace od filozofa, do privatizacije plaža u Budvi, Dubrovniku, na Visu i dalje.
„Aktuelni crnogorski ministar kulture je moj prijatelj i jako ga cijenim, međutim, jeste skandal da KotorArt nije dobio finansije Ministarstva za neke od programa. To što Festival nije dobio novac za Pjacu od filozofa je tužno i to iz jednog razloga – jer su prethodnih godina u Kotor, posredstvom KotorArta, došli neki od najznačajnijih filozofa i filozofkinja današnjice, koje nisam uspio dovesti čak ni u Hrvatsku, ali su došli u Kotor. Nadam se da će Ministarstvo uvidjeti zašto su ovi programi važni i da politika neće stati na put kulturi i filozofiji“, rekao je Horvat.
On smatra da je politička odgovornost ne samo Crne Gore već i Hrvatske, to što se svi gradovi na obali u obje zemlje okupiraju velikim kruzerima i turistima, a lokalna populacija svodi isključivo na uslužnu djeltanost.
„Ako želimo izaći iz toga da isključivo služimo druge ponovo, kao što je to bilo u doba Austrougarske, onda nam je itekako veoma važna kultura, i veoma je važno da se programi dešavaju širom zemlje. Ukoliko nemamo mogućnost dijaloga, kulture, teatra, muzike, uskoro više nećemo imati ništa, uskoro ćemo dolaziti na plaže na koje nećemo ući jer ćemo morati da ih plaćamo, a onda uskoro više nećemo moći niti da razmislimo o tome da je loše da ih plaćamo, jer nećemo imati mogućnost mišljenja“, dodao je Horvat.
Sekretarka za kulturu Opštine Kotor Jelena Vukasović izrazila je zadovoljstvo što je Srećko Horvat i ove godine podržao Festival dodajući da smatra da je Pjaca od filozofa važan segment KotorArta koji nikako ne treba ukidati.
„Čuli smo večeras koji su pozitivni primjeri ponašanja pojedinca u društvu, ako hoće odgovorno da promišlja, u Barseloni, Beogradu, Zagrebu i tako dalje. Građani su prilično inertni, a nadam se i želim da vjerujem da će biti sigurni u to da treba da promišljaju i da uvijek budu isključivo za odluke za bolji grad“, rekla je Vukasović.
Ona je dodala da je Opština Kotor novac dala svom festivalu, koji je rođen u Kotoru, u potrebi grada da ima kvalitetan festiva posvećen kulturi, umjetničkoj muzici, pozorištu, i za djecu i odrasel, filozofiji i drugim aspektima.
„Opredijelili smo 267 hiljada eura, 60 hiljada eura više nego što je planirano. Žao nam je što se desila situacija sa Ministarstvom kulture koje se vrlo neodgovorno odnijelo prema svom festivalu od nacionalnog značaja, festivalu koji je sa razlogom stekao status događaja od nacionalnog značaja kao apsolutno najbolji festival u zemlji. Nadam se da će ubrzo doći do promjene u percepciji KotorArta u Ministarstvu kulture i da ćemo opet sjesti za sto da razgovaramo o poziciji takvog festivala“, ocijenila je Vukasović.
Pjaca od filozofa je pokrenuta 2010. godine, kada je Paolo Mađeli pozvao književnika i novinara Andreja Nikolaidisa i filozofa Srećka Horvata, kako bi u sklopu Međunarodnog festivala KotorArt razvili i poseban filozofski program. Početna ideja bila je da se u Kotoru, koji vrvi pjacama, iznova rekreira starogrčko značenje riječi ‘agora’, koja nije označavala samo mjesto trgovine i okupljanja, već je ujedno služila i kao ključno mjesto za rođenje filozofije. U prethodnim Pjacama učestvovali su filozofi: Đorđo Agamben, Antonio Negri, Đani Vatimo, Renata Salecl, Boris Gunjević, Žarko Paić, Tonči Valentić, Milica Jovanović, Mihail Riklin, Eva Ilouz.
Srećko Horvat, filozof i politički aktivista, pripadnik je mlađe generacije hrvatskih intelektualaca. Objavio je više od deset knjiga prevedenih na više od 15 jezika. Njegove najnovije objavljene knjige su „Radikalnost ljubavi“ (Polity, 2015), „Dobro došli u pustinju postsocijalizma“ (sa Igorom Štiksom, Verso, 2015), „Šta Evropa želi?“ (sa Slavojem Žižekom, Columbia University Press, 2014). Redovno objavljuje za The Guardian, Al Jazeera I The New York Times. Trenutno je, zajedno sa bivšim ministrom finansija Grčke, Janusom Varufakisom, aktivan u pokretu Demokratija u Evropi (DiEM25).
