Ričard Bah: Ponekad pomislimo da živimo u vremenu bez granica

Ričard Bah

Ne samo da su princeze, vitezovi, čarobnjaci i zmajevi, tajne i pustolovine svuda oko nas, već predstavljaju jedinu istinsku stvarnost ovoga svijeta! 

Ponekad nam se čini da više nema zmajeva na zemlji, da više nema vitezova, i da više nijedna princeza ne luta tajanstvenim šumama i svojim osmijehom očarava jelene i leptire.

Ponekad pomislimo da živimo u vremenu bez granica, bez pustolovina; da je sudbina negdje daleko, s one strane obzorja i da su sjajne utvare odavno odjahale, da se više nikada ne vrate.

Veoma mi je drago sto nismo u pravu. Ne samo da su princeze, vitezovi, čarobnjaci i zmajevi, tajne i pustolovine svuda oko nas, već predstavljaju jedinu istinsku stvarnost ovoga svijeta!

Tokom ovog stoljeća, naravno, promijenio se način odijevanja. Zmajevi danas nose uniforme vladinih činovnika, isljedničku odjeću i opremu za uništavanje. Grozni demoni društva će se, uz jezivi urlik, stuštiti na nas ako samo podignemo pogled ili skrenemo desno na uglu ulice gdje su nam rekli da je dozvoljeno isključivo skretanje ulijevo. Princeze i vitezovi su se toliko izvještili u prerušavanju da više nisu u stanju da prepoznaju jedni druge, pa čak više ne prepoznaju ni sami sebe.

Ipak, gospodari stvarnosti nas još uvijek posjećuju u snovima govoreći nam da nismo izgubili štit koji nas brani od zmajeva i da još uvijek posjedujemo ogromnu snagu munje koja nam omogućava da mijenjamo svijet kad god to poželimo. Intuicija nam šapuće da nismo prah; mi posjedujemo magiju!

Ričard Bah, odlomak iz romana "Most preko vječnosti"