Koronoteka - 10 distopijskih romana koje morate pročitati
Kada sam prvi put dotakla stranice distopijskih romana, nisam mogla ni slutiti da ću nešto slično sa svojih dvadeset i nešto godina proživljavati i u stvarnome svijetu.
Piše: Evelina Žunić
Svi smo koronu doživljavali nečime dalekima, ali nažalost uvukla se kroz male pukotine u gradove i države diljem svijeta. No, da se ne prepustimo očajavanju i tmurnim mislima odlučila sam s vama podijeliti nekoliko meni najdražih naslova ranije navedene tematike u nadi da će vam barem malo obogatiti vaše provođenje vremena u karanteni. Sigurna sam da ćete u njih uživati koliko sam i ja te pobjeći u neke nove, neotkrivene svjetove.
Margaret Atwood – “Sluškinjina priča”
Mnogi znaju za istoimenu HBO hit seriju, no mnogima je nepoznato jest da je zapravo za njezin predložak poslužio mega popularan roman Margaret Atwood. Ovaj distopijski roman nas uvodi u svijet budućnosti koji pogođen užasnim ekonomskim uvjetima i bolestima je spao na totalitarno društvo u kojem su žene samo puki strojevi za rađanje. Uvid u zastrašujući svijet jedne “rađalice” dobivamo kroz oči neustrašive glavne junakinje Fredove.
George Orwell – “1984”
Znanstveno- fantastični roman koji nam prikazuje London 1984. godine kao futuristični totalitarni grad čija vlada na sve moguće načine (većinom tehnologijom i psihologijom) nastoji kontrolirati svoje društvo te ga držati u pokornosti pod njihovom totalitarnom šakom.
Ray Bradbury – “Farenheit 451”
Radnja ovoga distopijskog romana smještena je u nedifiniranu budućnost prepunu anti- intelektualizma. Sve to je prikazano kroz glavni zakon – zabranjeno čitanje pa tako umjesto da gase vatrogasci podmeću požare pritom uništavajući sve preostale primjerke knjiga. Pasivnost glavnoga junaka, vatrogasca Guya Montaga se strahovito mijenja kada upoznaje svoju mladu susjedu Clarisse.
Aldous Huxley – “Vrli novi svijet”
Također riječ o distopiji smještenoj u Londonu. Ovaj put pratimo ovaj grad u 26. stoljeću kada je cijela ljudska rasa oblikovana učenjem u nesvjesnom stanju, a potom se nastalo znanje održava putem promiskuitetnog seksa i droga kojima se nastojim održati što dugotrajnija sreća. No ova naizgled utopija nam postavlja pitanje koliko smo mi zapravo sretni ako je sva naša sreća strogo kontrolirana.
Anthony Burgess – “Paklena naranča”
Alex, naizgled svakogodišnji petnaestogodišnjak svoje dane provodi uobičajeno, u školi. Ono što malo njih zna jest da je ovaj dječak zapravo vođa maloljetničke bande koja svoje noće provodi porobljujući, mučeći i silujući nevine ljude. Kada Alexa sustignu njegovi brutalni zločini naći će se u situaciji u kojoj će morati prisilno promijeniti svoje životne navike.
James Dashner – “Labirint: Nemogući bijeg”
Glavni lik Thomas se iznenada budi u nepoznatome dizalu, ne sjećajući se ničega iz svoga prošloga života. Ovime započinje ovaj veoma zanimljiv roman distopijske trilogije u kojoj pratimo uzbudljive avanture glavnoga lika u pokušaju bijega iz labirinta u kojem je zatočen i u kojem je bio prisiljen na život.
Richard K. Morgan – “Altered Carbon”
Cijenjena Netflixova serija je nastala prema istoimenome cyberpunk romanu. Roman, kao i serija progovara o svim opasnostima tehnologije u budućnosti kroz prikaz mogućnosti pohranjivanja osobe digitalnim putem (nazvano svojevrsnim “utkanjem”, tj. oživljavanje mrtvih).
Lois Lowry – “Davač”
Prva knjiga u kvatrologiji ove američke spisateljice oslikava naizgled utopijski svijet u kojem živi dvanaestogodišnji Jonas. Iako žive u naizgled savršenome svijetu, nitko se ne sjeća života prije. Kada Jonas biva odabran za preuzimanje sjećanja od Davatelja otkriva mračne tajne te da je njihov svijet sve samo ne utopija.
Veronica Ruth – “Različita”
Tris živi u strogome društvu koji je podređen posebnim frakcijama. Sa šesnaest godina svatko biva smješten u jednim od njih, prema njihovim sposobnostima koje posjeduju. No, što ako pripadate svakoj od njih ili nijednoj – koja su posljedice različitosti?
Za one koje se više zanimaju za ovu temu na našemu području, u nastavku se nalazi i nekoliko naslova hrvatskih romana slične tematike:
1. Marija Jurić Zagorka – “Crveni Ocean”
2. Vladan Desnica – “Pronalazak Athanatika”
3. Veljko Barbieri – “Trojanski Konj”
4. Ante Neimarević – “Propast svijeta”
5. Tatjana Vranić – “Partenogeneza
