Knjiga Dubravke Zima "Praksa svijeta": Detaljna obiteljska kronika familije Mažuranić
Takozvana kritička biografija Ivane Brlić-Mažuranić obuhvaća ama baš sve, a to znači da čitatelju nudi pregršt biografskih podataka vezanih uz rođenje, školovanje, mladost, vjenčanje i brak, roditeljstvo, politiku i društvenu aktivnost te, naravno, književno stvaralaštvo.
Piše: Marinko Krmpotić
Knjizi »Praksa svijeta« nedvojbeno odgovara onaj čuveni promidžbeni slogan koji otprilike glasi: »Sve što ste željeli znati o tome i tome, saznat ćete kroz tu i tu knjigu«.
Zaista, Dubravka Zima, ugledna proučavateljica hrvatske dječje književnosti, posebno djela Ivane Brlić-Mažuranić, ovom je knjigom stvorila kapitalno djelo o toj čuvenoj hrvatskoj književnici koja spada u red najprevođenijih domaćih autora i autorica.
»Praksa svijeta«, jednom riječi kazano, detaljna je obiteljska kronika cijele obitelji Mažuranić, ali i cijelog društvenog razdoblja u Hrvatskoj od posljednje četvrtine 19. stoljeća pa do kraja tridesetih godina 20. stoljeća.
Kritička biografija
Takozvana kritička biografija Ivane Brlić-Mažuranić obuhvaća ama baš sve, a to znači da čitatelju nudi pregršt biografskih podataka vezanih uz rođenje, školovanje, mladost, vjenčanje i brak, roditeljstvo, politiku i društvenu aktivnost te, naravno, književno stvaralaštvo. Svaki od spomenutih dijelova Ivanina života obrađen je i predočen čitatelju na iznimno opsežan, detaljan i kvalitetan način pri čemu se ne govori samo o Ivani već se, primjerice, detaljno obrađuju sredine u kojima je živjela (Ogulin, Karlovac, Zagreb, Brod na Savi..) ili s kojima je imala veze (Rijeka, Lovran...). Također, pažnja se posvećuje svemu što je pratilo njezin život, od uvjeta školovanja u najranijoj mladosti, do kulturnih kretanja u Zagrebu njene mladosti, opće političke slike društva u kojem je živjela pa do niza drugih raznih područja života.
Posebnu pažnju pritom autorica posvećuje činjenici da je Ivani Brlić-Mažuranić uspjeh bio otežan činjenicom da je žena. Unatoč nekim pokazateljima okretanja suvremenim europskim uzusima ponašanja, tadašnja Hrvatska još je uvijek bila itekako patrijarhalno društvo, odnosno sredina u kojoj se na pametnu i obrazovanu ženu, k tome i uspješnu književnicu te politički i društveno vrlo aktivnu, gledalo s podosta podozrenja. Naravno, blagu pomoć u tom proboju hrvatska je kraljica bajki svakako imala u obiteljskom zaleđu, odnosno činjenici da je Ivan Mažuranić, čuveni prvi ban pučanin, ujedno i autor remek-djela »Smrt Smail-age Čengića«, bio njen djed. Uz to, rijetko joj je tko mogao prigovoriti na obavljanju tipičnih ženskih »obveza« jer je rodila čak sedam puta te odgojila petero djece na ponos sebe i cijele svoje obitelji.
Sjajna studija života
Upravo stoga pišući o njenom životu Dubravka Zima znatnu pažnju posvećuje i djevojačkom odgoju u školskom sustavu tog doba, uvjetima koje u bolnicama imaju rodilje, položaju žene u političkim i kulturnim kretanjima tog doba te nizu drugih tema koje vrsno obrađene stvaraju od ove knjige sjajnu studiju života u vremenu življenja Ivane Brlić-Mažuranić.
Naravno, posebna je pažnja posvećena njenom književnom stvaralaštvu i to u rasponu od njenih prvih dnevničkih zapisa i brojnih pisama kojima je komunicirala sa svojom obitelji i prijateljima pa do samih trenutaka stvaranja klasika kao što su »Priče iz davnine« i »Čudnovate zgode šegrta Hlapića«, ali i ostalih njenih djela poput pjesničke zbirke »Slike« ili »Knjige omladini«, odnosno »Dječje čitanke o zdravlju«.
Vrhunac njenog kreativnog razdoblja, period od 1900. do 1924. godine, obrađen je uz pratnju brojne dokumentacije iz njenih pisama i drugih tekstova koje je objavljivala, kao i spoznajama i zaključcima do kojih su došli i drugi proučavatelji njenog dijela pa je taj dio, kao i cijela knjiga, zaista svojevrsni kompendij znanja o liku i djelu Ivane Brlić-Mažuranić.
Dnevnici i pisma
Sve to čitatelju je preneseno pitkim i tečnim, ali bez imalo dvojbe znanstvenim stilom koji maksimalno poštuje pravilo argumenata i potvrđenih činjenica.
Stoga autorica zaključke formira na temelju onoga što je saznala iz dnevnika i pisama Ivane Brlić-Mažuranić, njenih izjava i stvorenih djela, kao i brojnih tekstova vezanih uz proučavanje njenog velikog književnog djela te nesvakidašnjeg i vrlo zanimljivog života. Nedvojbeno, želite li saznati sve o životu, liku i djelu Ivane Brlić- Mažuranić, knjiga »Praksa svijeta« pravi je i odličan izbor.
Inspiracija u Ogulinu
Temelje za čarobni svijet svojih bajki Ivana je pronašla u rodnom Ogulinu. Iako je nakon rođenja 1874. godine u tom gradu provela samo godinu dana, kasnije ga je u nekoliko navrata posjetila, a najdojmljiviji posjet dogodio se 1885. godine kad je kao jedanaestogodišnja djevojčica nekoliko tjedana boravila kod obiteljskih (Padavić?) prijatelja Mažuranićevih. Frankopan grad, Đulin ponor, Klek i divlja ljepota nekih ogulinskih krajolika na nju su u tih nekoliko tjedana ostavili neizbrisiv dojam. Sva je ta dječja sjećanja pohranila u svojoj svijesti da bih ih dvadesetak godina kasnije pretvorila u vrhunsku dječju književnost, likove kao što su Regoč, Kosjenka, Domaći...
Naslov knjige
Vrlo je zanimljiv događaj koji Ivana Brlić-Mažuranić u svojim dnevnicima opisuje kao trenutak kad je shvatila snagu riječi, odnosno književnosti. Imala je svega deset godina i u školi u Jastrebarskom učitelj im je dao zadatak da napišu raširenu prostu rečenicu, zatraživši od učenika da ne prepisuju iz knjiga, već je sami smisle i napišu. Budući da je do tada Ivana u školi samo ponavljala ono što su joj učitelji govorili, to traženje bilo je – prava mala revolucija. Naime, desetogodišnja djevojčica koja će postati najveća dječja književnica hrvatske književnosti, u tom je trenutku – po vlastitim riječima – shvatila kakvu slobodu stvaranja ima:
»Jasno se sjećam moje prve literarne zamisli i kad god pomislim na prilike i prizor u kojem je nastala, osjećam podpuno onu istu dječju sreću i neizvjestni ali upravo strastni osjećaj veličine i pouzdanja koji me je onda obuhvatio.«, zapisala je Ivana Brlić-Mažuranić o tom događaju. Naslov knjige »Praksa svijeta« citat je iz jednog teksta koji je Ivanin djed, čuveni Ivan Mažuranić, objavio 1889. godine, a referira se na potrebu stjecanja iskustva kao nužnost razvoja. Detaljno je o Ivaninom iskustvu, pišući o svakom dijelu njena života, progovorila Dubravka Zima o čijoj knjizi Marijana Hameršek, autorica teksta na poleđini, kaže:
»Nastavljajući se na suvremena istraživanja opusa i života Ivane Brlić- Mažuranić, kao i na aktualne teorijske pristupe u referentnim područjima, prije svega književne povijesti i njezinih brojnih ogranaka (povijesti svakodnevice, povijesti djevojaštva, povijesti prehrane i dr.), Dubravka Zima u ovoj knjizi temeljito, akademski relevantno i poticajno preispituje, revidira i nadopunjuje, »okamenjena« znanja, perspektive i uvide o jednoj od najznačajnijih hrvatskih književnica.«, zaključuje Marijana Hameršak.
