Deset knjiga koje Amerikanci žele da iskorijene iz knjižara i škola
Osam od deset “najspornijih” knjiga koje roditelji i uopšte pripadnici društvene zajednice u SAD žele da se uklone sa polica knjižara i biblioteka, jesu one koje se odnose na tematiku u vezi sa LGBT+ populacijom.
Kako se navodi u godišnjem izvještaju Američkog bibliotekarskog društva (ALA), to je do sada najveća zabilležena netrpeljivost prema knjigama koje se bave LGBT+ tematikom, prenosi Rojters.
– Svjedoci smo nazadnom trendu u odnosu na različitost i nastojanjima da se utišaju glasovi LGBT zajednice i, zaista, da se ti glasovi ponovo gurnu u plakar – izjavila je Debora Stoun, šefica odedeljenja ALA za intelektualne slobode.
Ona je rekla da je to pokušaj da se ono što je u vezi s LGBT temama proglasi neodgovarajućim za mlade, čak i kada odgovara njihovom uzrastu.
Na vrhu liste su “Džordž” Aleksa Žinoa o mladoj trans djevojci i “Beyond Magenta: Transgender Teens Speak Out” Suzane Kuklin.
Kako navodi Rojters, primjedbe na ove knjige zasnovane su na vjerskim ubjeđenjima i na tradicionalnim pogledima na porodicu.
Na trećem mjestu je “Last Week Tonight with John Oliver”, potom “Presents a Day in the Life of Marlon Bundo”, parodija knjige za djecu “A Day in the Life of Marlon Bundo” Karen i Šarlote Pens, supruge i ćerke potpredsjednika SAD Majka Pensa, poznatog po konzervativnim stavovima.
Šefica organizacije GLAAD Sara Elis izjavila je da nije iznenađena ovakvim primjedbama.
– Suočeni smo poslednjih godina sa alarmantnim i dobro dokumentovanim porastom anti-LGBT retorike, politikama i nasiljem – rekla je Sara Elis Rojtersu.
Ona je navela da inkluzivne knjige govore LGBTQ porodicama i njihovoj djeci o značaju odnosa prema drugima i pozivaju na ljubaznost i prihvaćanje drugih.
– Nema ništa sporno u tome – istakla je Sara Elis.
Na listi spornih knjiga su, između ostalih, i romani o Hariju Poteru Džoan Rouling i “Sluškinjina priča” Margaret Etvud.
Rojters podsjeća da su se na ranijim listama knjiga čija se zabrana tražila u školama i bibliotekama našla i kultna djela američke književnosti “I Know Why the Caged Bird Sings” Maje Angelou, “O miševima i ljudima” Džona Stajnbeka i “Ubiti pticu rugalicu” Harper Li.