Jeste li ikad doživjeli trenutak za koji ste uvjereni kako se “već dogodio”? Deja vu (franc. “već viđeno”) jedan je od onih fenomena za koje još uvijek nemamo definitivno objašnjenje. Dok znanstvenici ne pronađu definitivan odgovor, pročitajte 4 moguća objašnjenja ovog fenomena koji iskusi dvije trećine ljudi.
1. Lijekovi
Studija objavljena u znanstvenom časopisu Journal of Clinical Neuroscience otkriva kako je 39-godišnji muškarac iskusio nevjerojatno jak deja vu nakon što je uzimao kombinaciju amantadina i fenilpropanolamina kako bi lakše prebolio gripu. Ako izuzmemo gripu, bila je riječ o zdravom muškarcu koji je nakon prestanka uzimanja lijekova prestao uočavati deja vu.
2. Vaš mozak pronalazi “prečac”
Ova pretpostavka, opisana na stranici Psychology Today, govori kako je deja vu kratkotrajni kvar između dugoročnog i kratkoročnog sklopovlja u mozgu. Informacije koje naš mozak uzima iz svoje okoline mogu skratiti put do dugoročnog pamćenja. Time se zaobilazi tipični transferni mehanizam za pohranu podataka. Shodno tome, kada imamo deja vu, osjećamo kako smo doživjeli nešto iz naše prošlosti. 3. Utjecaji rinalnog korteksa Rinalni korteks je moždano područje povezano s pamćenjem.
3. Utjecaji rinalnog korteksa
Rinalni korteks je moždano područje povezano s pamćenjem. Neki znanstvenici o njemu govore kao “čuvaru deklarativne memorije”. Njegova glavna funkcija je otkrivanje poznatih stvari u vašoj okolini. Kada doživimo deja vu, dio našega mozga koji pristupa memoriji, hipotalamus, aktivan je, dok ne postoje znakovi aktivnosti kod rinalnog korteksa. Zašto? Ne možemo reći sa sigurnošću, ali to bi moglo biti objašnjenje zašto nam je nešto poznato kada iskusimo deja vu. Budući da nitko ne zna sa sigurnošću kada bi mogao doživjeti deja vu, znanstvena istraživanja su veoma nezahvalna. Ipak, znanstvenici su otkrili kako osobe koje pate od epilepsije dožive deja vu neposredno prije napada. U jednoj takvoj studiji, znanstvenici su uspjeli izazvati deja vu kod pacijenata upravo putem rinalnog korteksa, a ne hipotalamusa.
4. Živimo u paralelnom svemiru
I dok je pitanje života u
" postavlja pitanje:“Je li moguće, na bilo kojoj razini, prijeći u drugi svemir? Odgovor na ovo pitanje veoma je nejasan. Mi fizičari vjerujemo, na primjer, da uistinu postoji multisvemir koji se nalazi unutar naših dnevnih soba. ”
U videu, Kaku navodi primjer Stevena Weinberga, teoretskog fizičara i osvajača Nobelove nagrade, koji je rekao da razmislimo o radiju koji se nalazi unutar naše dnevne sobe. Ako na njemu slušamo jednu stanicu, recimo BBC, taj radio je podešen na određenu frekvenciju. No, u našoj dnevnoj sobi postoje frekvencije drugih radio stanica, ali naš radio prijamnik trenutno prima samo jednu radio stanicu.
Drugim riječima, Kaku naglašava kako postoji mogućnost da su i dva svemira bila međusobno koherentna, ali kako je dolazilo do protoka vremena svaki od svemira počeo je vibrirati na različitim frekvencijama i nemoguće ih je u potpunosti miješati.
