Nova američka administracija počela je pripremu terena za aktivniju ulogu SAD-a na području Bliskog istoka. SAD na ovom području, nakon četiri godine Donalda Trumpa, očekuje potpuno drugačija situacija, a prvi veći problem svakako jesu odnosi s Iranom koji su potezima Donalda Trumpa i više nego narušeni, kazao je Zlatko Dizdarević za klix.
Novi državni sekretar Antony Blinken najavio je povratak u Sporazum o nuklearnom programu, ali prije samog vraćanja u sporazum bit će potrebno riješiti brojne preduvjete za njegovu aktivaciju.
Iran kao jedno od važnijih pitanja
"Joe Biden je najavio povratak na nešto što se događalo u razdoblju Obame, gdje je i sam Biden sudjelovao u procesima. Pitanje Irana je jedno od najzaoštrenijih s pozicije SAD-a. Sve je počelo povlačenjem iz nuklearnog sporazuma koji je bio jedan od najznačajnijih sporazuma u to vrijeme. Amerika je dugo sudjelovala u tom sporazumu. Nakon toga Trump je iznenada povukao poteze i jednostrano se povukao iz njega, što je bio sastavni dio povlačenja iz mnogih multilateralnih sporazuma u njegovu mandatu. Ono što je Biden govorio do inauguracije, govorio je kao pojedinac i kandidat. Ne smije se zaboraviti da iza svega što je obećavao postoji Kongres koji treba odobriti odluke. Ovo što je obećao jeste bitno drugačije i što se Irana tiče optimistično, ali ne treba zaboraviti da do pune realizacije dogovora između Irana i SAD-a sve odluke moraju proći Senat", ističe Dizdarević.
Također, Dizdarević naglašava kako se Biden u ovoj situaciji neće moći tek tako vratiti u ovaj sporazum
"Biden ne može reći da će se bezuvjetno vratiti u sporazum s Iranom. U početku je povratak uvjetovan novom inačicom sporazuma pa se od toga odustalo jer je Iran jasno rekao kako nema pregovora o novom sporazumu. Blinken je spomenuo da će se krenuti u proces povratka u sporazum pod pretpostavkom da Iran ispoštuje svoja obećanja koja ima u vezi sa sporazumom. Činjenica je da Iran nije ni odustao od svojih obećanja. Svjetska organizacija za kontrolu nuklearnog naoružanja imala je nekoliko inspekcija u Iranu i svaki put su utvrdili da Iran poštuje sporazum. S druge strane, Iran sada kreće u dugoročno i mudro pregovaranje u kojem će obje strane ići na kompromis. Iran smatra kako je prvo potrebno poništiti Trumpove sankcije kako bi se moglo dalje razgovarati o ovom pitanju. Ono što je novo u odnosu na Trumpa je to da je Biden ušao u proces priprema za dogovore o povratku u sporazum i ako se sve realizira, to bi bilo izuzetno značajno", smatra Dizdarević.
Izraelsko-arapski sporazumi kao kamen spoticanja
Problem za novu američku administraciju u reguliranju odnosa na Bliskom istoku i saniranju štete u odnosima s Iranom mogli bi predstavljati i nedavno potpisani arapsko-izraelski sporazumi. "Abrahamski dogovor", kako je Trump nazvao ove sporazume, za Bidena će predstavljati dodatni problem u ovoj regiji.
"To je sada potpuno novi kontekst. Postoji niz ugrađenih prepreka za povratak na normalizaciju stanja onako kako je Biden najavljivao. Izrael će učiniti sve da onemogući povratak SAD-a u sporazum. Drugo, odluke koje je ranije obznanio Mike Pompeo već su poništene. Zaustavljeno je proglašenje Hutija u Jemenu terorističkom organizacijom. Da je ostala ta odluka, dovela bi do prekida i ono malo humanitarne pomoći koju svijet šalje Jemenu", govori Dizdarević u razgovoru i objašnjava koji bi problemi još mogli proisteći iz trenutnih izraelsko-arapskih relacija.
"SAD je obećao oružje Emiratima kroz nabavku lovaca F-35 i dronova u iznosu od 23 milijarde dolara, a sve u kontekstu povezivanja Izraela s Emiratima i uspostavljanja diplomatskih odnosa. Međutim, i pored toga, Izrael sada postavlja pitanje kako će jedna arapska zemlja dobiti F-35 zrakoplove koji predstavljaju osnovnu razliku između Izraela i arapskih zemalja. Tu je i pitanje Maroka i Zapadne Sahare gdje se također revidiraju stavovi. Biden nije spreman da potpiše sporazum onako kako je obećano Maroku, jer se taj problem ne može prelomiti lako preko koljena", jasan je on.
"Sva Bidenova dobra volja da se vrati na put koji je utvrđen na Bliskom istoku u vrijeme Obame, svaki taj potez će predstavljati ogroman teren za nove pritiske, pregovore i kalkulacije između Bidena i zemalja u regiji, ali i unutarnjih snaga u SAD-u, koje nisu spremne za promjene ovako brzo kako je Biden zamislio. On jeste krenuo u realizaciju svojih najava, ali svaka najava nailazi na probleme. Geostrateški, Bliski istok je potpuno drugačiji nego što je bio ranije i pod snažnim je pritiskom povratka Kine u velike svjetske tijekove", smatra Dizdarević.
Sirija kao američka rak-rana
Kada je riječ o Bliskom istoku, mnogi smatraju kako je Donald Trump vodio najblaže rečeno lošu politiku prema Siriji.
"Trump nije imao posebnu strast prema Siriji i u jednom trenutku je donio odluku da će se povući iz Sirije. Onda se tu desila epizoda s njegovim savjetnikom u Siriji Jamesom Jeffreyem koji je zajedno s ministrom obrane svjesno lagao Trumpa. Trump je tražio povlačenje vojske iz Sirije, a oni su rekli da nema potrebe da se povlače jer je tu ostalo nekoliko stotina vojnika, a zapravo su držali značajne formacije", ističe Dizdarević.
Danas, u odnosu na razdoblje prije Donalda Trumpa, situacija u Siriji znatno je drugačija, što će za SAD predstavljati problem.
"Iz sadašnje perspektive, uvjereni su kako Sirija nije završila onako kako su zamišljali. Assad je i dalje tu, Rusi su se vratili na veliku scenu. U Siriji su prije dvije godine podijeljene uloge u obnovi zemlje. Rusija je zadužena za energetska pitanja, Iran za energetsku infrastrukturu, a Kina za građevinske poslove. Nisam siguran da će SAD s Bidenom pokazati novi interes prema Siriji. On će praviti ustupke jer ne može drugačije, ali neće dozvoliti novu eskalaciju po pitanju Sirije. Više to nije pitanje Sirije, već rekompozicije velikih geostrateških interesa. Iran nikada nije bio ranjiv koliko su mislili u Izraelu i Americi, nuklearna bomba više nije glavna prijetnja u svijetu, a tu su i oružja koja se vežu za svemir, što je potpuno novo u odnosima država", zaključuje u razgovoru za Klix.ba Zlatko Dizdarević.
