Denis Čarkadžić, foto: privatna arhiva
Kada bi se BiH sada dodijelio status kandidata, prijetnje da će “teško biti implementirani izbori” i da bi zbog toga “politička kriza koju danas imamo trebala eskalirati”, kao i prijetnje svim antidejtonskim i antiustavnim odlukama NSRS-a, od strane Brisela bile bi legitimizirane.
piše: Denis Čarkadžić
Nakon što je Evropska komisija podržala kandidatski status Ukrajine i Moldavije za članstvo u Evropskoj uniji, u i oko Bosne i Hercegovine ponovo se zakotrljala lavina mišljenja ali i poziva da se i našoj zemlji da status kandidata, a odluku o tome donijet će šefovi država ili vlada Europske unije 23. i 24 ovog mjeseca.
Odmah u startu, na dan odluke EK o Ukrajini i Moldaviji, hladan tuš za one koji pozivaju da se i BiH dodijeli kandidatski status donio je komesar za proširenje EU Oliver Varhelyi.
“Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 prioriteta koji su navedeni u našem mišljenju koje je potvrđeno od Evropskog vijeća”, ponovio je tom prilikom Varhelyi, i podsjetivši da to nije učinjeno, bio do kraja jasan i nedvosmislen:
“Ako bismo ponovo pregovarali o uslovima koji su jasno izneseni, onda bismo pravili ublažavanje pristupnog procesa i to je nešto što nećemo raditi.”
No, zanimljivo je da je premijer vlade Mađarske, zemlje iz koje Varhelyi dolazi, nakon sastanaka sa predsjednikom Evropskog vijeća, Charlesom Michelom te premijerima Belgije, Bugarske, Estonije, Luksemburga i Malte, slažući se sa prijedlogom da se Ukrajini i Moldaviji da kandidatski status, pozvao i da taj status dobiju Gruzija i Bosna i Hercegovina.
Sa druge strane, europarlamentarka iz Partije Zelenih, Tineke Strik tokom sastanka sa poslanicima NSRS izjavila je da je protiv davanja statusa kandidata BiH sve dok su na snazi odluke NSRS iz decembra 2021. godine a kojima se, kako je rekla, razara država.
Slovenija, opet, ima u planu da predstavi prijedlog po kome će BiH dobiti status kandidata, a ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon o šansama da se inicijativa realizuje “ima pozitivni osjećaj” i naglašava da je važno da se o BiH počne razmišljati “Out of Box”.
Govoreći o čelnicima država u regionu, zanimljiv je i stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji je izjavio da je “BiH zemlja u kojoj nema oružja, nema rata, nema teritorijalnih sporova, pa bi nedavanje statusa kandidata BiH u ovoj situaciji nalikovalo sadizmu”, dodavši da “očekuje da se hrvatska vlada i premijer zauzmu za to.”
Plenković za sada šuti, a zašto šuti možda može objasniti stav Dragana Čovića koji je, za razliku od Milanovića, “zagovornik kandidatskog statusa”, ali “ako ispunimo osnovne uvjete oko izmjena Izbornog zakona i još par kriterija koji stoje ispred nas, da napravimo iskorak i da imamo kandidacijski status, a da se onda bavimo životnim pitanjima".
Na kraju, za Milorada Dodika bi izostanak kandidatskog statusa srušilo “jedini konsenzus između Srba, Hrvata i muslimana u BiH", pri čemu predsjednik SNSD-a zaboravlja da su upravo HDZ BiH i SNSD u Domu naroda PS BiH nedavno, još jednom, oborili zakone koji su bili uslovi za dobijanje kandidatskog statusa. Toliko o konsenzusu.
Pored toga, Dodik ocjenjuje da bi takav potez EU naveo na “razmišljanje da li je evropski put jedini put kojim bi trebalo da idemo”.
Kako bilo da bilo, da rezimiramo-BiH ne smije i ne treba dobiti status kandidata prije nego se:
- prvo, nadolazeći opšti izbori ne okončaju i nakon njih, vlast, zakonodavna i izvršna, u potpunosti ne formira na državnim i entitetskim nivoima.
-drugo, nakon što se uklone prijetnje jednostranim vraćanjem nadležnosti, uključujući prijetnje formiranjem vojske RS-a i ukidanjem Oružanih snaga BiH, prijetnje formiranjem entitetske uprave za indirektno oporezivanje i entitetskog VSTV-a, prijetnje primjenom entitetskog zakona o lijekovima, prijetnje opstrukcijom provedbe odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini i sl.,
Tek nakon toga, o davanju kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini može se ozbiljno početi razmišljati.
U protivnom, tj. kada bi nam se sada dodijelio status kandidata, prijetnje da će “teško biti implementirani izbori” i da bi zbog toga “politička kriza koju danas imamo trebala eskalirati”, kao i prijetnje svim navedenim odlukama NSRS-a, od strane Brisela bile bi legitimizirane.
Sa njima, legitimizirani i priznati bi bili i ciljevi kojima teže politički centri moći koji ove i ovakve antidejtonske i antiustavne prijetnje ponavljaju i institucionaliziraju, istovremeno zajednički radeći na tome da se ništa što je predviđeno evropskim standardima ne usvoji sve ove godine.
Time bi ti isti centri moći, od strane EU, pred same izbore na krilima kandidatskog statusa dobili još jedan mandat koji bi bio još gori od ovoga koji je za nama.
Ako EU sutra dodijeli kandidatski status BiH, znaćemo onda da joj je to i cilj.
Državi Bosni i Hercegovini i njenim građanima, u ovom trenutku, zbog toga, nije u interesu da naša zemlja dobije kandidatski status.
Autor: Impuls
