Uticaj izborne godine u SAD i EU na BiH: Od želja do realnosti
Ilustracija: eppgroup.eu
Građani Evropske unije će u junu ove godine na izbore za Evropski parlament. U novembru su američki predsjednički izbori. Da li i na koji način ti izbori mogu uticati na društveno-političku situaciju u Bosni i Hercegovini?
U novembru ove godine u Sjedinjenim Američkim Državama će se održati predsjednički izbori. Situacija se “zakuhava” oko kandidature bivšeg predsjednika Donalda Trampa. U Evropskoj uniji će na ljeto biti izbori za Evropski parlament. Uzevši u obzir da su Sjedinjene Države i Evropska unija u značajnoj mjeri involvirani u društveno-političke procese u Bosni i Hercegovini, postavlja se pitanje da li izbori u SAD i EU mogu i na koji način uticati na situaciju u BiH?
Odavno kruže mišljenja da pažnja međunarodne zajednice za BiH popušta tokom određenih događaja, kao što su izbori u njihovim matičnim zemljama. S tim u vezi, postoje spekulacije da, ukoliko se SAD i EU “zabave o svom jadu”, odnosno posvete unutrašnjim političkim problemima, kao što su predstojeći izbori u SAD i EU, u toj mjeri da zanemare situaciju u “problematičnim državama”, kao što je BiH, može doći do eventualnog pogoršanja situacije i dovesti do toga da, npr. vlast u Republici Srpskoj povuče drastičnije poteze, kao što su rigorozniji zakoni, hipotetički referendum i secesija.
Politička analitičarka Ivana Marić smatra da ne postoji šansa za to, prije svega zato što u Bosni i Hercegovini postoji visoki predstavnik “čiji jedini zadatak jeste da prati situaciju u BiH”.
“Imamo situaciju u SAD da je Tramp bio predsjednik i svjedočili smo koliko se Dodik ponadao tome da će se politika Amerike promijeniti prema BiH, konkretnije da će postati tolerantnija na njegove ispade. Međutim, to se nije desilo, tako da neće to djelovati. Isto tako i sa EU, već smo imali izbore. Ipak su to demokratske države. Bez obzira šta da se desi, neće se desiti neka značajnija promjena koja bi mogla uticati na situaciju u BiH”, ističe Ivana Marić i naglašava da se to posebno odnosi na izvjesne radikalne poteze političkih aktera u BiH, kao što je već pomenuta hipotetička secesija Republike Srpske.
S tim u vezi, Senad Pećanin, advokat, bivši novinar i osnivač magazina Dani, smatra da “ukoliko u Vašingtonu ili evropskom prijestolnicama ima neko ko vjeruje Miloradu Dodiku da je moguća secesija Republike Srpske bez rata onda je i moguće da Bosna i Hercegovina bude poligon na kojem će Srbija konačno moći upotrijebiti oružje za koje je Aleksandar Vučić potrošio milijarde eura u posljednjih nekoliko godina.”
Milorad Dodik je, inače, u decembru prošle godine izjavio da ja planirao proglasiti nezavisnost Republike Srpske dok je Donald Tramp bio predsjednik SAD i da bi sada to uradio ukoliko bi Tramp ponovo pobijedio na izborima. Međutim, postavlja se pitanje da li bi imao podršku istog tog Trampa, bez obzira koliko veliča njega, ili njemu bliske političare i ideologe. O ostatku međunarodne zajednice da ne govorimo.
Što se odnosa međunarodne zajednice prema BiH tiče, Ivana Marić ističe da je BiH dugo bila van interesa međunarodne zajednice, čak od 2006. godine, nakon Aprilskog paketa, pa sve do unazad koju godinu, do agresije Rusije na Ukrajinu.
“Ni to ništa nije pomoglo Dodiku da otcijepi Republiku Srpsku, ako to uopšte i jeste njegov cilj, a ne samo priča za zamajavanje javnosti. Ne mogu se oni toliko zabaviti svojim problemima da puste da se nešto desi što bi ugrozilo mir, ne samo u BiH, neminovno bi se to odrazilo i na Evropu. Naravno da će se više posvetiti izbornim kampanjama, ali ne na uštrb sigurnosti i mira u BiH”, zaključuje Marićeva.
Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Miloš Šolaja za Gerilu kaže da su izbori uglavnom unutrašnja stvar.
“Svi izbori se vode oko nekih unutrašnjih problema, a ne toliko u spoljnoj politici osim u nekim drastičnim slučajevima velikih kriza. Sada malo raste ta krizna situacija u svijetu. Ali, u principu, mislim da je Bosna i Hercegovina nebitno pitanje kada su u pitanju izbori u Americi ili u EU. Možda da se neke birokratije donekle bave BiH ako na tom pitanju mogu da „uštinu“ po neki glas, ali sama situacija u BiH nije na visokoj listi prioriteta ni jedne od velikih sila. Ne treba egocentrično posmatrati stvar”, navodi profesor Šolaja.
Naglašava da bi interesovanje za BiH prestalo u slučaju intenziviranja krize u ostatku svijeta i ako bi se situacija na Balkanu smatrala relativno mirnom.
“U tom slučaju može doći do radikalizacije odnosa, ali pod uslovom da strane u BiH obezbijede i političku i ekonomsku, kao i logističku pozadinu, što je u ovom slučaju teško vjerovati jer će za mnoge aktere BiH zaista biti nisko, a mnogi drugi problemi u svijetu jako visoko na listi njihovih ciljeva”, ističe profesor Šolaja.
Naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić, kao i ostali sagovornici Gerile, smatra da Bosna i Hercegovina već godinama nije prioritet ili da postaje prioritetom u politici SAD i EU “samo kad se situacija zaoštri i zazvecka referendumima i oružjem”.
“Ove godine su predsjednički izbori u SAD koji se s posebnom pažnjom prate u BiH, a sve nade iz Republike Srpske se polažu u pobjedu Trampa. I u EU su izbori za Evropski parlament pa su nade usmjerene ka populističkim snagama čiji trend jačanja je prisutan u mnogim evropskim zemljama. I SAD i EU su definitivno zaokupljeni mnogim drugim problemima, izborima i važnijim geopolitičkim dešavanjima što daje nadu i prostor ekstremnim političkim opcijama u BiH da pokušaju realizovati sopstvene prijetnje i planove”, navodi Tanja Topić.
Topićeva naglašava da pažnja međunarodnih aktera nije toliko usmjerena na BiH koliko na neka druga područja u svijetu.
“Međutim, mislim da su SAD poslale jasnu poruku da neće dopustiti bilo kakve političke avanture i rušenje dejtonskog poretka, tako da ta opomena djeluje prilično ozbiljno. Naravno, to ne znači da neće biti pokušaja korišćenja “prilike” i nedostatka fokusa na BiH”, ističe Tanja Topić.
Uloga Međunarodne zajednice u BiH
Inače, kada je riječ o ulozi međunarodne zajednice u BiH tiče, Ivana Marić, smatra da je problem ljudi u BiH što glasaju za određene političare a onda očekujuju od međunarodne zajednice da ih smjenjuje kao i da radi njihov posao.
“Građani Republike Srpske su izabrali Dodika, i ako im se ne sviđaju zakoni koje on usvaja onda trebaju da gledaju kako će ga smijeniti na narednim izborima, a ne da nasjedaju na njegove trikove o navodnoj zaštiti Republike Srpske. To ne bi bilo tako da sa druge dvije strane nemamo istu situaciju, i kod Hrvata i kod Bošnjaka najviše glasova dobijaju nacionalne stranke, bez ikakvih rezultata, koje samo šire mržnju, slično kao i Dodik. Jednostavno, do građana je. Ne možemo očekivati da međunarodna zajednica decenijama ispravlja našu izbornu volju. To nije smjena Dodika, to je oduzimanje izborne volje birača. Ako je građanima u RS dobro, ako su zadovoljni svojim životom, onda je to u redu. A isto se odnosi i na Federaciju i ostale dijelove BiH”, navodi Marićeva
Naglašava da građani moraju naučiti da snose odgovornost za svoju izbornu volju, kako EU i Amerika ne bi morale da djeluju.
“Da ne nasjedamo na nacionalističku retoriku i zakuhavanje, već da gledamo ko je šta konkretno uradio. Ne možemo glasati za njih, a onda očekivati da će Amerika doći i nametati zakone, ukidati zakone, i bilo šta raditi, jer to je ono što građani ove zemlje žele ili tolerišu a mogu smijeniti. Evo, već na narednim lokalnim izborima mogu pokazati da su protiv toga. Ne može niko mijenjati izbornu volju birača, jer ovo je ipak demokratija i građani trebaju da shvate da griješe”, ističe Ivana Marić na kraju.
