Staje se ukraj duplim funkcijama, uvode se strožiji kriteriji za izbor članova CIK-a, i biračkih odbora, elektronsko brojanje, glasanje u inostranstvu…
Piše: A. Dučić
Ambasadori SAD, EU i OSCE-a, o čemu je izvijestio Fokus, uputili su Međuresornoj radnoj grupi za izmjene izbornog zakonodavstva paket intgeriteta odnosno izmjene Izbornog zakona BiH koji se odnose na uklanjanje koruptivnih elemenata u zakonu, te sužavanje prostora zloupotreba. Fokus.ba donosi detalje ovih izmjena.
Odredbe ovog zakona koje su izmjenjene i dopunjene, a kao takve ih je prihvatila većina stranka koji su u učestovali u pregovorima, osim HDZ-a, odnose se na uvođenje izbornih tehnologija, koje uključuje elektronsko brojanje glasačkih listića i elektronsku identifikaciju birača.
U članu 1.8. Zakona dodata je odredba prema kojoj osoba koja je izabrano u zakonodavno tijelo na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, a na osnovu prethodnog mandata obavlja izvršnu funkciju i odluči da je nastavi, dužna je da svoj mandat stavi u mirovanje prije konstitutivne sjednice zakonodavnog tijela u koje je izabrano, dok se drugo lice ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku. Time se de facto staje ukraj duplim funkcijama.
Također, uvode se i strožiji kriteriji kada je riječ o članovima CIK-a, pa tako članovi CIK-a ne mogu biti osobe koje su u posljednjih 10 godina prije kandidovanja obnašale dužnost u organima političke stranake, udruženja ili fondacija organizacijski ili finansijski povezanim sa političkim strankama.
Strožiji uvjeti se uvode i za izbor članova biračkih odbora Oni se biraju pod uslovom da posjeduju iskustvo u provedbi izbora te da su certificirani od strane Općinske izborne komisije. Zabranjena je zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem.
S tehničkog aspekta novina je da se preliminarni izborni rezultati evidentiraju na osnovu rezultata elektronskog brojanja glasačkih listića. Centralna izborna komisija BiH će utvrditi procedure koje, pored ručnog brojanja, omogućavaju biračkim odborima da vrše elektronsko brojanje glasačkih listića.
Centralni birački spisak i izvodi iz Centralnog biračkog spiska su javni, što se osigurava u skladu sa odredbama ovog Zakona i odredbama podzakonskih akata Centralne izborne komisije BiH, a sve u cilju osiguranja tačnosti i ukupnog integriteta Centralnog biračkog spiska.
Nadalje, državljanin BiH koji privremeno živi u inostranstvu, a koji ima biračko pravo u skladu sa ovim Zakonom i upisan je u Centralni birački spisak, da bi se našao u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine, dužan je da za svake izbore podnese elektronsku prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja između ostalog obavezno sadrži podatke o točnoj adresi boravka u inostranstvu. NIz novi odredbi u vezi sa glasanjem iz dijaspore odnosi se na maksimalno sužavanje prostora potencijalnim prevarama u ovom segment.
Centralna izborna komisija BiH nalaže ponovno prebrojavanje ako se utvrdi da broj glasačkih listića premašuje broj glasača koji su glasali na biračkom mjestu za više od dva (2) posto.
Također, u periodu preuranjene izborne kampanje, koja podrazumijeva vremenski period od dana raspisivanja izbora do dana zvaničnog početka izborne kampanje, zabranjeno je vođenje plaćene izborne kampanje u elektronskim, online i štampanim medijima i putem društvenih mreža ili bilo koji oblik javnog oglašavanja plaćene kampanje.
Kada je riječ o zloupotrebi javnih sredstva, dopunjena je, između ostalog, odredbe koja tretirju uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanju poslova u radnom vremenu u cilju promocije kandidata ili političkih subjekata, korištenje prostorija javnih ustanova i organa za obavljanje predizbornih aktivnosti ako korištenje istih prostorija nije zagarantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uslovima.
Novina je i da parlamenti na državnom i entitetskom nivou preispituju izborne jedinice i broj mandata dodijeljenih svakoj izbornoj jedinici, kako bi se osiguralo da su utvrđene, uzimajući u obzir geografska ograničenja, u skladu sa demokratskim principima, a naročito sa proporcionalnošću između broja mandata i broja birača registrovanih u Centralni birački spisak.
Izvor: Fokus
