Denis Čarkadžić, foto: privatna arhiva
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, od strane najviših zvaničnika zemalja članica NATO-a i Evropske unije, ali jednog dijela političara i javnosti u Bosni i Hercegovini, Zapadni Balkan se spominje kao zona u koju bi se “posljedice ukrajinske krize mogle preliti”, gdje se posebno apostrofira naša zemlja.
piše: Denis Čarkadžić
“Zbog opasnosti da se posljedice ukrajinske krize preliju i da druge zemlje u susjedstvu Rusije dođu na muke, Evropska unija mora pomoći Moldaviji i Gruziji i gledati pomno na Zapadni Balkan, jer ćemo tamo vidjeti provokacije, posebno u Bosni i Hercegovini”, bile su s tim u vezi riječi visokog predstavnika Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borela, dok je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg u tom smislu izjavio:
“Mi smo se orjentisali na odbranu. Hiljade dodatnih trupa smo poslali u istočne dijelove saveza. Imamo 100 aviona, 20 nosača brodova. Mi ćemo zaštititi svaki pedalj teritorija NATO-a. Naš kolektiv odgovor mora biti više pomoći zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine. Da bismo im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama. Ova kriza demonstrira koliko je važno da SAD i Evrope stoje zajedno”.
Ubrzo, pojavile su se i rasprave, pa i neformalni pozivi i prijedlozi da se Bosni i Hercegovini ponudi neka vrsta ubrzanog prijema u članstvo u Evropsku uniju, gdje bi takav novi pristup od strane Brisela, a u kontekstu situacije u i oko Ukrajine, bio koristan i potvrda da je Evropska unija jasno opredijeljena za nezavisnu, nedjeljivu, suverenu, stabilnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu.
S tim u vezi, u pismu predsjedniku Vijeća EU Charlesu Michelu, predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, komesaru EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, te komesaru za susjedsku politiku i proširenje Oliveru Varhelyju, komesaru za susjedsku politiku i proširenje, a osvrnuvši se na trenutnu invaziju Rusije na Ukrajinu koja je i sama krajem februara ove godine zatražila članstvo u Evropsku uniju, aktuelni predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić zatražio da institucije EU ''stave u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini''.
“U ovo vrijeme, kada jedna velika zemlja, koristeći svoje vojne potencijale, nastoji zauzeti i sebi potčiniti susjednu zemlju, više nego ikada je potrebno evropsko jedinstvo i jasan signal da je Zapadni Balkan dio Evrope, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU”, naglasio je u pismu pored ostalog Komšić, te smatrajući “kako smo svi zajedno u situaciji da sagledamo sve buduće političke i sigurnosne aspekte u Evropi”, zamolio da institucije Evropske unije stave u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa našoj zemlji.
Podsjećajući i da je dio ključnih 14 prioriteta iz Mišljenja EK o članstvu BiH u EU ostvaren, “dok drugi dio, nažalost, još uvijek nije”, predsjedavajući Predsjedništva BiH je zaključio da “ako se uzme u obzir da bi se dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini stvorio novi ambijent i dala još jedna potvrda o nepodjeljivosti i suverenosti moje zemlje, onda bi to svakako imalo svoj niz pozitivnih efekata na ukupnu sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, a time i cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana”.
Na Komšićevo pismo odgovor još uvijek nije stigao, ali je u međuvremenu, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH napravio važan korak u pravcu ispunjenja nekih od uslova koji bi mogli dovesti do toga da Evropska unija ozbiljno razmotri dodjeljivanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
Naime, na sjednici održanoj 9.3.2022. godine, dakle samo dan nakon Komšićevog pisma, Zastupnički dom PS BiH po hitnom postupku usvojio je Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači bili predlagači poslanici Predrag Kojović, Denis Zvizdić, Nermin Nikšić, Jasmin Emrić, Damir Arnaut, Saša Magazinović, Aida Baručija, Nada Mladina, Zukan Helez i Mirjana Marinković – Lepić.
Predstavnički dom je usvojio i zaključke u kojim se traži od Doma naroda PS BiH da Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine usvoji po hitnom postupku, te da istovremeno okonča i proceduru usvajanja Zakona o javnim nabavkama, koji je još ranije usvojen od strane Zastupničkog doma. Pored toga, Predstavnički dom obavijestio je o prethodno navedenom Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini, te traži od institucija Evropske unije da Bosni i Hercegovini odobre kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji.
Ovdje treba podsjetiti da je dodjeljivanje kandidatskog statusa od strane Brisela prije svega, politička odluka, te da u tom smislu, EU može donijeti takvu odluku za Bosnu i Hercegovinu u bilo kom trenutku, ukoliko procijeni da je to u njenom, i/ili interesu zemlje potencijalnog kandidata.
Iako je agresija na Ukrajinu definitivno dovela Zapadni Balkan u fokus Brisela, šanse da naša zemlja dobije kandidatski status bez prethodnog “vidljivog napretka” u ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, veoma su male.
Sa druge strane, zakoni usvojeni na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma PS BiH, koraci su koji povećavaju šanse za dobijanje kandidatskog statusa, ali samo uslovno, jer na potezu je Dom naroda PS BiH, u kojem, kao što je poznato, većinu imaju HDZ BiH i SNSD.
Iako je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, nakon sastanka s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock izjavio da je njegovo pitanje bilo “da li postoji spremnost da se u vrijeme sukoba u Ukrajini omekša briselska administracija da BiH dobije kandidatski status", Twitter objava Albina Zuhrića, savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, svjedoči da Dodik, barem za sada, nije spreman da sam doprinese, kako je rekao, “omekšavanju” Brisela.
Tako je Zuhrić objavio da je tokom zajedničkog sastanka sa Baerbock, nakon što je, kako Zuhrić tvrdi, Džaferović pozvao Dodika “da se i na Domu naroda usvoje zakoni koji su ključni za kandidatski status BiH”, predsjednik SNSD-a odgovorio: “Neće ti to proć”.
Hoće li ili neće “proć”, pita se upravo SNSD, odnosno Milorad Dodik. Naime, odnos snaga u Domu naroda PS BiH je takav da, ukoliko četiri delegata iz SNSD-a glasaju protiv bilo kog prijedloga, prijedlog neće moći biti usvojen. Sa druge strane, pod pretpostavkom da bi pet delegata iz kluba Bošnjaka sigurno podržali navedene zakone, u tom slučaju bi uz glasanje “za” delegata SNSD-a, bez obzira na to kako glasala četiri delegata HDZ-a BiH iz kluba Hrvata, navedeni zakoni bili usvojeni.
No, teško je očekivati da će SNSD, koji je ključni i strateški partner HDZ-a BiH, podržati predložene zakone ukoliko za to ne bude i sam HDZ BiH, kojem je opet, prioritet svih prioriteta usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH i izmjena Ustava BiH, i to na način na koji ovaj politički subjekat smatra da treba biti učinjeno.
U međuvremenu je na inicijativu delegata u Domu naroda Denisa Bećirovića, koji je prikupio pet potpisa delegata za tu svrhu, 16.3.2022. zakazana hitna sjednica ovog zakonodavnog tijela, ali bi se na njoj trebale razmatrati samo tačke koje se odnose na Prijedlog zakona izmjenama Zakona o akcizama u BiH i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatnu vrijednost koje je usvojio Predstavnički dom.
U svom istupu za javnost 14.2.2022. godine, predsjednik HDZ-a BiH i aktuelni predsjedavajući Doma naroda PS BiH Dragan Čović, izjavio je s tim u vezi da će se na hitnoj sjednici, a kako to, kako je rekao, poslovnik propisuje, može raspravljati o samo jednoj tački, te da će to biti akcize.
Što se tiče sjednice 24.3.2022. godine, Čović je istakao da će na njoj biti “mnogo tačaka dnevnog reda i svega onoga što se tiče fiskalne problematike”.
Na kraju, prvi čovjek HDZ-a BiH još jednom je potvrdio šta je to što HDZ BiH najviše zanima, te najavivši da će prisustvovati sastanku Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) u Briselu, istakao da će nastojati iznijeti vrlo jasan stav oko toga kakav je odnos BiH prema Evropskoj uniji i EU integracijama.
“Nažalost mi često znamo reći da želimo taj evropski put, a kada nam se kaže da ga trebamo realizovati i usvojiti tri ili četiri zakona, onda to baš i nismo htjeli uraditi”, rekao je Čović te dodao: “Za naš evropski put trebalo je riješiti pitanje Izbornog zakona ima već dvije godine i da ne nabrajam dalje u vezi sa onim okvirom u vezi 14 uslova koje su pred nas postavili. Vrata nam niko neće otvoriti ako mi to ne zaslužimo, to je jasno. Mi smo u jednom trenutku krenuli sa ubrzanim inicijativama jer se zbog ove priče oko Ukrajine govorilo o tome da će se dobiti neki ubrzani put, međutim, vidjeli smo da se to neće promijeniti ako mi sami ne promijenimo svoj odnos prema domovini BiH i međusobnom uvažavanju. Ja sam uvjeren da će biti jako puno razgovora, bilo ih je i proteklih 10 dana i oni bi morali okončati se na način da dobijemo legitimne predstavnike i da možemo organizovati demokratske opće izbore ove godine”.
U ovom kontekstu, zanimljiva je i reakcija SDP-a BiH nakon Čovićevog istupa, u kojoj ova stranka između ostalog tvrdi da su “predsjedniku HDZ-a BiH bitnije njegove ucjene oko izmjena Izbornog zakona BiH nego interesi građana, izloženih nikad većim finansijskim problemima, koji su dijelom izazvani i neradom državnog Vijeća ministara i entitetskih vlada, u kojima sjede ministri iz HDZ-a, zajedno sa svojim koalicionim partnerima iz SDA i SNSD-a”.
Kome je šta u Bosni i Hercegovini bitno i bitnije, manje više je odavno poznato, a sjednica Doma naroda PS BiH zakazana za 24.3.2022. godine, prilika je da se javnost u Bosni i Hercegovini u to još jednom uvjeri.
Kako sada stvari stoje, sve su prilike da bi sudbina reformskih zakona u Domu naroda, a koji se tiču ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, može stati u četiri riječi: ”neće ti to proć”.
Autor: Impuls
