Iako je u Istri ove subote zabilježeno 32 oboljelih, a među njima ironijom slučaja i autor ovih redaka, regija se zbog organiziranog sustava još uvijek smatra epidemiološki stabilnom
Dok Covid brojke u Europi rapidno rastu, a u Hrvatskoj je samo proteklog petka, prvi put od početka pandemije, zabilježeno više od 1.100 novooboljelih, Istra je nekim čudom ostala jedina epidemiološki stabilna zona na čitavom kontinentu.
Ako je suditi po informacijama iz drugih dijelova Hrvatske, ispada kao da slušamo vijesti iz različitih država: ministar zdravstva Vili Beroš proteklog je petka upozorio da smo na rubu Rubikona te se moramo zapitati tko će nas liječiti. Virus prodire među medicinsko osoblje u bolnicama, širi se u domovima umirovljenika, vojska ispred Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu podiže šatore.
Zelena Istra
S druge strane, zazelenjena Istra na crvenoj karti Europe osvanula je na web stranicama belgijskog Ministarstva vanjskih poslova koje javlja svojim državljanima da u ovu regiju mogu slobodno putovati te se iz nje vraćati bez Covid testa. I njemački RTL ovih je dana opjevao Istru i njen uspjeh u borbi protiv koronavirusa pripisao činjenici da je ova regija od početka pandemije zatražila poseban položaj i poduzimala drastičnije poteze nego što je to činio ostatak Hrvatske.
To ne znači da virusa u Istri nema ili da ne raste broj zaraženih. Štoviše, ovog je petka evidentiran 21 slučaj oboljelih, a samo dan kasnije 32 (uz dva izliječena te 13 novooboljelih), što je još uvijek puno manje nego u drugim županijama. Među njima je i potpisnik ovih redaka, koji to doznaje, gotovo bez ikakvih simptoma, upravo u vrijeme pisanja ovog teksta. U samoizolaciji je, iako negativan, završio i pulski gradonačelnik Boris Miletić, koji je lokalnom listu izjavio kako se osjeća dobro, ali i da ne dovodi u pitanje nužnost da bude u samoizolaciji. „U ovakvim situacijama svi moramo biti odgovorni", izjavio je Miletić.
Virus pod kontrolom
Znače li ovi posljednji slučajevi da se koronavirus ipak polako probija i u Istru koja, na koncu, usprkos svim mjerama, nije izoliran otok, već samo poluotok? I kako uopće objasniti veliku disproporciju između broja oboljelih u Istri i ostatku Hrvatske? Dino Kozlevac, šef Stožera civilne zaštite Istarske županije, za DW kaže da se povoljna situacija ima zahvaliti prije svega dobro organiziranom sustavu civilne i zdravstvene zaštite, te drugih službi.
Pritom ključnu ulogu imaju epidemiolozi Županijskog zavoda za javno zdravstvo koji, kaže on, vrlo brzo nakon lociranja virusa pokušavaju rekonstruirati sve kontakte, stupiti u vezu sa svima koji su imali mogući kontakt sa zaraženim da bi čim prije odredili mjere i spriječili cirkulaciju virusa među populacijom. Epidemiolozima puno pomaže laboratorij smješten u samom Zavodu, u kojem se dijagnostika obavlja u roku od samo nekoliko sati. Do tih epidemiologa, upravo zbog pojačanog rada na terenu, ovog vikenda nismo uspjeli doći.
"Većina većina građana prihvatila je mjere i provodi ih od samog početka: nose maske u trgovinama, javnom prijevozu i ustanovama. Zbog toga nije bilo velike pojave bolesti, a ako bi se nešto i dogodilo, virus se locirao i nije prenosio među populacijom, mogao se držati pod kontrolom", kaže Kozlevac. To, dodaje, traje do danas pa djeca u učionicama u Istri ne trebaju nositi maske, a predložili smo i da ih i gosti u ugostiteljskim objektima ne moraju nositi, izuzev osoblja.
"Ne zanimaju nas teorije zavjere"
Eventi se organiziraju uz mjere i suglasnost Stožera. Ključni su rad, kompetentni ljudi i donošenje odluka na vrijeme, objašnjava. A onima koju sumnjaju u vjerodostojnost podataka o broju oboljelih u Istri poručuje da ga „uopće ne zanimaju svjetski i bjelosvjetski teoretičari zavjera i kvazistručnjaci". "Slušamo znanost i struku, ljude koji su za to zaduženi i kompetentni i nemam što komentirati, a da ostanem pristojan. Nažalost, u ožujku smo vidjeli što je pandemija napravila u Italiji, ljudi su doslovno umirali po cesti jer više nisu imali sustav. Mi smo spremni za puno žešće situacije, imamo karantenu i spremne kapacitete za smještaj puno više ljudi u bolnicu", kaže Kozlevac.
Naime, infektologija pulske bolnice zajedno s covid odjelom iz nove je zgrade nedavno preseljena u Mornaričku bolnicu. "Tamo su pripremljeni i kapaciteti za smještaj starijih i nemoćnih korisnika umirovljeničkih domova. Spremno je 110 kreveta, zarazni odjel raspolaže s još 105, a trenutačno se u bolnici od Covida-19 liječe tri osobe, napominje Kozlevac. Međutim, ravnateljica Opće bolnice dr. Irena Hrstić za DW napominje da bolnica može istovremeno hospitalizirati 30 oboljelih od Covida-19 ako bi istovremeno pružala i punu uslugu ne-kovid pacijentima.
Nema novog lockdowna
"S obzirom na nepredvidljivost virusa, situacija u Istri trenutno je najpovoljnija i to je dobro. Spremni smo i za više oboljelih: imamo kapacitet kreveta i zdravstveni kadar, i to ako se kadar ne bi razbolio ili zbog kontakta završio u samoizolaciji. Znači, na 'knap' smo. Drugačije je bilo zimi kad je zdravstveni sustav bio uglavnom zatvoren za poliklinički rad i onda smo mogli istovremeno zbrinuti 50-60 covid bolesnika", objašnjava Hrstić.
Sve u svemu, u ovakvoj, još uvijek povoljnoj situaciji, o nekakvom novom mogućem lockdownu istarski Stožer ne razmišlja. "Nema šanse za novi lockdown. Trebamo živjeti i raditi, a škole funkcionirati. Borit ćemo se s virusom uz neka ograničenja kao što su maske i manji broj događanja. Pozivamo ljude da ne organiziraju velika obiteljska druženja. Tkogod nešto organizira treba dobro razmisliti hoće li pozvati goste iz inozemstva i drugih županija jer ćemo uvjetovati da testom dokažu da su zdravi", zaključuje Dino Kozlevac.
Autor Nenad Ivanović - DW
