Većina djece u Zagrebu pogođena je iskustvima pandemije i potresa, i to je na njihovoj psihi ostavilo trag, pokazuje screening mentalnog zdravlja djece u Zagrebu predstavljen 25. ožujka, koji je obuhvatio više od 22.000 učenika osnovnih i srednjih škola.
Deset posto djece u Zagrebu je pojačano depresivno ili anksiozno, a njih oko 15 posto pokazuje značajnu razinu posttraumatskog stresa.
Nije ni čudo - njih 61 posto bar je jednom bilo u samoizolaciji, to iskustvo ima 41 posto njihovih ukućana, 11 posto oboljelo je od COVID-a 19, 22 posto imalo je bolesnika u obitelji, a 81 dijete izgubilo je uslijed bolesti nekog člana obitelji.
Što se potresa tiče, 82 posto djece ima iskustvo doživljenog značajnog potresa, jedan posto njih ima dom koji je privremeno neupotrebljiv zbog potresa, a pola posto djece su zbog potresa postali beskućnici.
"Kod dvije tisuće djece dobili smo pojačanu anksioznost ili depresivnost, a kod tri tisuće pojačanu razinu posttraumatskog stresa", kazala je na predstavljanju istraživanja ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordana Buljan Flander:
"Kada govorim – pojačanu, govorim o razini koja se ne očekuje od djece te dobi. Oko polovice djece je barem nekad doživjelo i poteškoće koncentracije, i uznemirenost pri sjećanju na strsni događaj, emocionalnu osjetljivost, plašljivost, nametajuće slike traumatskih događaja, izbjegavanje neugodnih sjećanja", pobrojala je Gordana Buljan Flander.
Također, tri četvrtine obuhvaćene djece zabrinuto je zbog online nastave i mogućih problema oko upisa u viši razred, njih 60 posto osjeća socijalnu anksioznost, njih pola doživljava osjećaj tuge i praznine, zabrinutost za sigurnost članova obitelji i – njih čak 40 posto - strah od boravka sam kod kuće.
Doktorica Buljan Flander naglasila je kako ovo nisu stalna i trajna stanja, već da se djeca ponekad tako osjećaju.
Što poručuju nadležni?
Zagrebačka dogradonačelnica i vršiteljica dužnosti gradonačelnika nakon smrti Milana Bandića Jelena Pavičić Vukičević kazala je kako su – svjesni da u ovoj situaciji roditelji ne mogu pružiti dostatnu psihološku pomoć djetetu, jer su i sami istraumatizirani pandemijom i potresima - posebnu pažnju posvetili radu sa djecom u predškolskim ustanovama i vrtićima.
Drugi korak bio je umrežavanje stručnjaka iz zdravstva i sustava socijalne skrbi kako nijedno dijete kojem je pomoć potrebna ne bude zaboravljeno. Jednom malom broju djece bit će potrebna i dostupna stručna pomoć. A drugi?
"Možda je to za dijete bojanka, preporuka što čitati, koji film pogledati, društvene igre... Znači, svi ti sadržaji koji pomažu u kvalitetnijem popunjavanju slobodnog vremena jesu sadržaji koji djetetu mogu pomoći da prebrodi tu krizu pred koju je stavljeno, a pred tu krizu je zapravo stavljeno – svako dijete," upozorila je Jelena Pavičić Vukičević.
Gradski ministar prosvjete Ivica Lovrić kazao je kako je više od 400 stručnih suradnika iz dvjestotinjak zagrebačkih osnovnih i srednjih škola dobilo dodatnu edukaciju za rad sa djecom traumatiziranom potresima i pandemijom. Također, grad Zagreb je u suradnji sa zdravstvenim ustanovama proveo istraživanje povodom teze da su asimptomatski zaražena djeca potencijalno odgovorna za obolijevanje ili smrt od COVID-a 19 svojih baka ili djedova, što dodatno može traumatizirati djecu.
"Istraživanje je pokazalo da je kod učenika osnovnih škola svega 1 posto asimptomatski zaraženo, a kada su u pitanju srednjoškolci – 2,2 posto. Znači, to je iznimno mali postotak asimptomatske zaraze i ja apeliram da zaštitimo naše učenike takvih strahova i iznošenja neargumentiranih stavova o njihovoj navodnoj opasnosti za najbliže", poručio je Lovrić.
Najveće istraživanje ovoga tipa
Istraživanje je proveo grad Zagreb u veljači i ožujku 2021. godine na uzorku od 22.020 djece i mladih, čiji su roditelji prihvatili poziv i ispunili dostavljene upitnike putem aplikacije za koju im je dostavljen link.
To ovaj projekt čini do sada najvećim istraživanjem ovoga tipa provedenim u gradu Zagrebu.
Sudjelovanjem roditelja dobiveni su podaci o gotovo svakom četvrtom djetetu u Zagrebu (24%), uz podjednaku zastupljenost po spolu i uzrastu (23% učenika osnovnih i 24% srednjih škola).
Enis Zebić, RSE
