Radnici i takozvana umjetna inteligencija
Foto: KSMV - Hotpot
Sudeći po svim prijašnjim fazama nezaposlenosti i rastućem riziku automatizacije nekih industrija, neupitno je da nas čeka još jedno razdoblje u kojemu će mnogi radnici izgubiti svoje poslove
Borba čovjeka i mehaničke zvijeri svakako nije nekakva nova pojava, pošto se gotovo u svakom novom valu industrijske revolucije i tehnološkog napretka pojave i njegovi novi kritičari. Najpoznatiji primjer ove borbe između čovjeka i tehnološkog napretka svakako su bili Luditi, britanski tkalci i tekstilni radnici koji su se u 19 stoljeću protivili porastu mehaniziranih strojeva za tkanje. No, ovim radnicima nisu smetali novi industrijski izumi poradi apstraktne fobije od napretka, već su za svoje akcije imali utemeljena opravdanja. Dolaskom ovih novih mašina za tkanje, mnogi su tadašnji radnici tekstilne industrije ostali bez svog posla, što je dovelo do velikih stopa nezaposlenosti u pojedinim granama industrije, a samim time je i egzistencija velikog broja radnika bila ugrožena, gdje su predani na milost i nemilost milostinje imućnijih građana. Zbog toga, ovi su se radnici organizirali pod nazivom Luditi, i provodili direktne akcije protiv svojih poslodavaca. U samom početku organizirali su mirne prosvjede protiv smanjenja nadnica, velikog otpuštanja i molili svoje poslodavce za milost. No, kada su došli do zaključka da kapitalistima uistinu nije bilo bitno hoće li radnici moći prehraniti svoje obitelji sljedeći mjesec, odlučili su uzeti stvari u svoje ruke. Tada je nastupio period po kojemu su Luditi i najpoznatiji danas, a to je period uništavanja novih mašina, paljenja tvornica, prijetnje kapitalistima, pa čak i oružanim okršajima sa lokalnom policijom. Luditi se, iz tog razloga, uistinu mogu nazvati organiziranim radničkim anti-kapitalističkim ustankom, koji je, barem na kratak period, poljuljao sigurnost vladavine kapitalista (1). No, kako je tijek povijesti išao prema naprijed, radnici su se prilagodili ovoj industrijskoj revoluciji, stvorili su se novi poslovi i nove tržišne potrebe. Iz tog razloga se svaki sljedeći anti-tehnološki pokret pogrdno naziva Luditskim, kako bi se ukazalo na apsurdnost akcije protiv tehnoloških inovacija. Jesu li, prema tome, i suvremeni prosvjedi za ograničavanje uporabe umjetne inteligencije samo još jedan u nizu od Luditskih pokreta, ili sve veća upotreba umjetne inteligencije uistinu predstavlja dugoročnu opasnost za mnoge radnike, njihova prava i egzistenciju?
Prije nego predstavim negativne posljedice koje rastuća upotreba umjetne inteligencije ima na suvremeno društvo, valja istaknuti jedan historijski trend, a to je da svaki novi val tehnološke inovacije uistinu uzrokuje privremenu nezaposlenost, rast siromaštva jednog dijela radnika i negativne posljedice za društveni život uopće, koje su vrlo realne za radnike u tom razdoblju. Kao što je u 19. stoljeću izum strojeva za tkanje uzrokovao veliku nezaposlenost i siromaštvo određenih industrijskih grana, tako je i razvoj tehnološkog i informacijskog društva imao negativne posljedice za mogućnost zaposlenja mnogih ljudi. Tako je 1920-ih zabilježen velik porast nezaposlenosti ruralnih radnika u SAD-u koji su zamijenjeni sve većim korištenjem traktora, a sličan je trend primijećen i 1960-ih godina u mnogim manualnim industrijama. Iako ove posljedice uistinu nisu bile dugoročne, još jednom valja naglasiti da čak i kratkoročan period nezaposlenosti i siromaštva ima velik utjecaj na egzistenciju radnika. Što se tiče suvremenog informacijskog doba, istraživanja predviđaju da su 47 posto poslova u riziku od automatizacije, što bi moglo značiti da će se ovaj trend nezaposlenosti pojedinih radnika ponoviti. Uz to, gotovo svaka nova tehnološka revolucija sa sobom je donijela sve veću otuđenost i pad društvenosti. Ono što su jednom bile obiteljske manufakture i kolektivni rad seljaka na zemljištu, u kojemu je prevladavala dinamična atmosfera i društvena priroda rada, u industrijskoj revoluciji pretvoreno je u pokretne trake u kojima je radnik sada specijaliziran samo za jednu monotonu kretnju i samostalno upravljanje strojem, što je dovelo do otuđenja od proizvodnog procesa i drugih radnika u tvornici. Slično tome, R.D. Putnam 2000.godine (2) predstavlja rezultate svog istraživanja u kojemu ukazuje na trend smanjenja osobnih interakcija između pojedinaca, koji su većinom (ali ne i potpuno) rezultat novih tehnologija kao što kompjuteri i televizori, koji su dodatno pojačali trend individualizacije. Danas svjedočimo nikad prije viđenim i rekordnim brojkama usamljenosti i društvene izolacije, koje mnogi autori povezuju sa porastom informacijskog doba. Namjera ovog paragrafa bila je pokazati kako pobune protiv novih tehnoloških inovacija nisu sasvim neopravdane od strane onih koje te inovacije najviše pogađaju, jer nove tehnološke inovacije uistinu imaju realne negativne posljedice za pojedine sektore, a za to kratko vrijeme očaja, radnici su prepušteni nemilosti kapitalističkog sustava koji im ne pruža nikakvu sigurnost u pogledu njihove egzistencije.
Prije malo više od godine dana u masovnu je uporabu ušla upotreba umjetne inteligencije, i to najviše putem sustava kao što su ChatGPT i Gemini, a mnoge su velike korporacije u procesu izrade vlastitih programa umjetne inteligencije. Iako nije prošlo dovoljno vremena da bi mogli zaključivati o većim utjecajima koje ovi sustavi mogu imati na društvo, valja se osvrnuti na neke negativne posljedice koje uočavamo već sada. Prvenstveno, u posljednjih godinu dana svjedočimo velikom udaru koji je umjetna inteligencija nanijela kreativnoj industriji, gdje su mnoge od njih u riziku da budu zamijenjene. Slike kreirane putem AI sustava već uzrokuju otpuštanje i smanjenje dostupnih poslova grafičkih dizajnera, knjige napisane putem AI-a dolaze u Amazonove Bestsellere, vidimo znatan porast AI generiranih članaka koji vrlo jednostavno mogu zamijeniti novinarsku profesiju, a i sami su programeri, koji su se nekoć rugali umjetnicima, u riziku od smanjenja radnih mjesta. Glumci i autori, predvođeni sindikatom WGA prošle su godine prosvjedovali u strahu od odumiranja njihovih poslova, gdje je jedan od ključnih zahtjeva prosvjeda bila zabrana korištenja alata kao što su ChatGPT kako bi se stvarale ideje ili tekstovi za filmove i televizijske emisije. Velike korporacije u ovom novom razvoju tehnologije vide priliku za ostvarenjem većeg profita putem otpuštanja dijela autora koji bi sada bili zamijenjeni aplikacijama, pa je i logično da nisu pristali na ove zahtjeve sindikata. Uz to, velike kompanije kao što su Amazon, već su počele koristiti AI sustave pri odabiru zaposlenika, gdje sustav prepoznaje fraze koje radnici koriste kada dogovaraju osnivanje sindikata, na taj način eliminirajući cijelu skupinu radnika koji su spremni boriti se za veća prava i protiv svemoći koju kapitalisti drže u svojim rukama. Također, pronađeno je da Amazonov sustav za zapošljavanje ima inherentnu pristranost protiv zapošljavanja žena i etničkih manjina, u korist bijelih muškaraca. Prema svemu što je rečeno, valja zaključiti da će se u skorijoj budućnosti kreativna industrija suočiti sa velikim problemima nezaposlenosti i da će njezin velik dio biti zamijenjen AI sustavima, naprosto zato što se velikim korporacijama i kapitalistima više isplati koristiti takve sustave nego trošiti novac na plaće radnika.
Industrijska revolucija zamijenila je ljudske mišiće, a svakim novim valom industrijske revolucije sve se više odmičemo od manualnih poslova i krećemo se prema uslužnim i kreativnim djelatnostima, a kakva će biti budućnost naših poslova nitko još ne može sa sigurnošću znati. No, sudeći po svim prijašnjim fazama nezaposlenosti i rastućem riziku automatizacije nekih industrija, neupitno je da nas čeka još jedno razdoblje u kojemu će mnogi radnici izgubiti svoje poslove. Kakva nas budućnost čeka i kakva će biti priroda budućih poslova ostaje na procjeni čitatelja. Ali, ono što možemo napraviti u sadašnjem trenutku je istaknuti negativne posljedice korištenja umjetne inteligencije koje nas pogađaju već sada, i nastojati kolektivnim akcijama svakom radniku pružiti sigurnu egzistenciju i zaštitu njegovih/njenih radničkih prava od pohlepe velikih korporacija i kapitalista koji u suvremenim tehnološkim promjenama ne vide ništa drugo osim potencijala za povećanje osobnog profita.
Izvori:
- The Luddites: The History and Legacy of the English Rebels Who Protested against Advanced Machinery during the Industrial Revolution
- Bowling Alone: The Collapse and Revival of American Community
Autor: Filip Klisović/ Radnički.org
