Foto: Pixabay (ilustracija)
Objavljeni su rezultati ankete Europskog parlamenta Eurobarometer koja mjeri stavove građana EU o raznim društvenim i političkim temama a provodi se jednom godišnje.
Ove godine anketu je provela konzultantska firma Kantar u studenom i prosincu 2020., a rezultati pokazuju da je pandemija uzrokovala promjenu političkih prioriteta građana EU u odnosu na stanje prije godinu dana. Gotovo polovica sudionika/ica istraživanja (48%) vjeruje da bi borba protiv siromaštva trebala biti na vrhu liste prioriteta Europskog parlamenta – 17 postotnih bodova više u usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem. Istovremeno, zaštita okoliša i bioraznolikosti koja je prije godinu dana bila na vrhu liste prioriteta, trenutno se nalazi na četvrtom mjestu sa 32% građana koji to smatraju prioritetom. Borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, kao i poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju također su visoko na listi prioriteta građa EU, za 35% odnosno 33% sudionika/ica.
Ovaj pomak u percepciji političkih prioriteta sukladan je učinku krize izazvane pandemijom na siromaštvo i društvenu nejednakost: prema nedavnoj prognozi Svjetske banke, pandemija korona virusa izazvala je rast siromaštva diljem svijeta – prema procjeni, između 88 i 115 milijuna ljudi našlo se u ekstremnom siromaštvu tijekom 2020. godine. To su ljudi koji najčešće rade u sektorima koji su bili na najjačem udaru lockdowna i restrikcija kretanja. Rezultati istraživanja nevladine organizacije Oxfam također su zabrinjavajući i upućuju na to da bi moglo proći više od desetljeća do potpunog oporavka od ekonomskih posljedica pandemije, a u tom razdoblju će još više ljudi postati siromašno.
Pored političkih prioriteta, pandemija je promijenila i percepciju Europske unije među građanima: polovica ispitanika ima donekle pozitivno ili vrlo pozitivno viđenje EU, što je povećanje od 10 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. Samo 14% sudionika istraživanja ima negativno viđenje Europske unije. Ovaj pomak u percepciji Europske unije objašnjava se ulogom EU u oporavku od krize izazvane pandemijom, što je vidljivo u ocjeni inicijative NGEU za poticanje oporavka (“Next Generation EU”) – čak 72% građana EU slaže se da će NGEU omogućiti članicama EU da se brže oporave od negativnih posljedica pandemije. Dok 71% Europljana potpuno ili donekle podupiru EU, gotovo polovica (44%) želi reforme jer su nezadovoljni dosadašnjim načinom funkcioniranja EU. S druge strane, 22% sudionika/ica istraživanja donekle je skeptično po pitanju EU ali bi mogli promijeniti mišljenje kada bi se dogodile radikalne reforme, dok se samo 5% sudionika protivi ideji EU kao takvoj. Rumunjska, Slovačka, Austrija i Italija su države s najmanjim postotkom stanovnika koji članstvo svoje države u Europskoj uniji vidi kao dobru stvar (ispod 50%).
Još jedna posljedica pandemije vidljiva je i u promjeni percepcije nužnosti solidarnosti među državama članicama EU – 41% sudionika istraživanja smjestilo je solidarnost unutar EU na vrh liste ključnih vrijednosti koje bi Europski parlament trebao zastupati – u usporedbi sa 33% prije godinu dana.
