Ekološki aktivizam otvorio je ženama mogućnost djelovanja i na drugim frontovima, učestvovanje u donošenju važnih odluka za njihovu sredinu direktnim uključenjem u rad mjesne zajednice.
Autor: Impuls
Razvoj energetskog sektora baziranog na hidroelektranama je sve učestalija pojava u BiH. Ekonomska isplativost ovih poduhvata je najčešće upitna, a razmjere ekoloških katastrofa su ogromne. Ostali potencijalni izvori energije iz obnovljivih izvora energije su zanemareni. Kako navode iz Centra za životnu sredinu teoretski hidroenergetski potencijal u BiH iznosi cca. 99, 256 GWh/god, dok je teoretski potencijal solarne energije oko 667, 000 puta veći. Oni takođe navode da je u planu gradnja oko 300 HE na rijekama Bosne i Hercegovine.
Ekološka vrijednost divljih rijeka BiH, očuvanje biodiverziteta, vodosnadbijevanje i turistički potencijal investitorima su nebitne stavke. Državi organi se malo bave ovom tematikom, tako da je očuvanje životne sredine svedeno na nekoliko udruženja iz ove oblasti i građane BiH.
U više navrata smo pisali o borbi protiv MHE mještana Kruščice. Njihova borba traje od avgusta ove godine kada je započeta gradnja na istoimenoj rijeci. Mirnim okupljanjem i danonoćnim dežurstvom uspjeli su da zaustave pokušaj gradnje hidrocentrale. Njihova borba još je u toku.
Pored borbe za rijeku, oni se bore i na drugim poljima. Policijska uprava Vitez ih tereti za blokadu lokalnog puta u Kruščici. Iako je 24. avgusta policija fizički nasrnula na žene koje su mirno protestovale, one su dobile status okrivljenih osoba. U Travniku je 6. novembra održano prvo ročište protiv 22 mještanke i jednog mještanina Kruščice.
(Dragan Stanimirović, Al Jazeera Balkans)
Ekološki pokret u svijetu javlja se pedesetih godina 20. vijeka. Od tada pa do danas brojni aktivisti su suočeni sa raznim oblicima nasilja. Godišnji izvještaj koji je objavila međunarodna organizacija "Globalni svjedoci" koja nadgleda ljudska prava nazvala je 2016. godinu "najsmrtonosnijom godinom u istoriji". Ubistva, otmice, prijetnje su dio progona aktivsta koji je u porastu.
Tromjesečna borba za očuvanje rijeke mještana i mještanki Kruščice promijenila je mnogo toga u ovoj zajednici. Zajednička borba pokrenula je ujedinjenje i osnaživanje žena u Kruščici. Početkom novembra u mjesnim zajednicama opštine Vitez održavali su se izbori savjeta mjesnih zajednica. U Kruščici po prvi put u savjetu mjesne zajednice Kruščica izabrani članovi su zapravo šest članica sa Tahirom Tibolt kao predsjednicom. Mještani Kruščice su 4. novembra iskoristili svoje pravo galsa i odlukom većine izabrane su žene koje već treći mjesec čuvaju rijeku. Sve žene koje su u savjetu MZ Kruščica su aktivistkinje sa Mosta hrabrih žena Kruščice.
Ovako velika promjena u malom mjestu pokazatelj je kako jedna borba vodi ka drugoj borbi. Nenametljivost i nevidljivost žene izlazi iz mraka partrijarhalne sredine gdje napredak ženskog uspjeha podržavaju ne samo žene između sebe, već i muškarci. Ekološki aktivizam otvorio im je i djelovanje na drugim frontovima, učestvovanje i donošenje važnih odluka za njihovu sredinu kao što je direkno uključenje u rad mjesne zajednice.
Piše: Jelena Jevđenić
Foto: Markéta Šedivá
Tekst je nastao u saradnji sa Centrom za životnu sredinu