Prilično veliki broj teksaških političara ne bavi se klimatskim promjenama, ali se klimatske promjene bave njima, napisao je u prosincu 2014. godine američki ekonomski novinar Jeff Spross na portalu Think Progress. Analizirajući kako se posljedice klimatskih promjena sve snažnije osjećaju, Spross je upozorio kako se zalihe vode u Teksasu nastavljaju smanjivati prijeteći razornim posljedicama za poljoprivredu i industriju.
Tanja Rudež
Prilično veliki broj teksaških političara ne bavi se klimatskim promjenama, ali se klimatske promjene bave njima, napisao je u prosincu 2014. godine američki ekonomski novinar Jeff Spross na portalu Think Progress. Analizirajući kako se posljedice klimatskih promjena sve snažnije osjećaju, Spross je upozorio kako se zalihe vode u Teksasu nastavljaju smanjivati prijeteći razornim posljedicama za poljoprivredu i industriju. On je, također, prenio upozorenje stručnjaka kako bi luka u Houstonu, jedna od najvećih u svijetu, mogla pretrpjeti milijarde dolara štete ako bi je “dovoljno snažna oluja pogodila u pravo vrijeme”. - Tu prijetnju, također, dodatno naglašavaju klimatske promjene - naglasio je Spross.
Epska oluja
Tri godine kasnije strahovi stručnjaka su se obistinili: uragan Harvey razorio je Houston, četvrti po veličini grad u SAD-u, odnijevši dosad više od 30 života dok se razmjeri štete procjenjuju između 30 i 100 milijardi dolara. I dok mnogi propituju hoće li “epska oluja”, kako je uragan Harvey nazvao Donald Trump, natjerati američkog predsjednika da promijeni svoj stav o globalnom zagrijavanju, neki analitičari podsjećaju kako je savezna država Teksas jedna od najvećih američkih utvrda poricatelja klimatskih promjena.
Teksas je iza Kalifornije gospodarski najrazvijenija američka savezna država koja svoj prosperitet uvelike duguje rudarstvu te industrijama nafte i plina. Istodobno, Teksas je najveći emiter stakleničkih plinova među 50 američkih saveznih država te dom nekih od najvećih američkih i svjetskih naftnih kompanija kao što je Exxon Mobile. Upravo je kompanija Exxon Mobile bila upetljana u skandal s prikrivenim financiranjem klimatskih skeptika. Tako je astrofizičar dr. Willie Soon, poznat kao jedan od glavnih oponenata Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), 2011. godine sam priznao da je od 2005. do 2007. godine od Exxon Mobilea za svoja istraživanja primio 335.000 dolara. Inače, jedna od glavnih teza koje Soon zagovara jest da je topljenje leda na Arktiku izazvano varijacijama u Sunčevu zračenju te da polarni medvjedi nisu primarno ugroženi klimatskim promjenama.
Moćni teksaški naftni lobi stajao je i iza Georgea W. Busha, koji je najprije bio guverner Teksasa, a zatim u dva mandata američki predsjednik. Kada je Bush mlađi 2001. godine postao predsjednik, odmah je obznanio da SAD neće prihvatiti restrikcije u emisiji koje nameće protokol iz Kyota, a to je opravdao nesigurnošću znanstvenih spoznaja o globalnom zagrijavanju. Bio je to težak udarac međunarodnoj zajednici jer je SAD tada bio glavni emiter stakleničkih plinova pa je Protokol stupio na snagu 2005. godine znatno oslabljen.
Kako je vrijeme prolazilo, znanstveni dokazi u prilog tezi da je sadašnje globalno zagrijavanje prouzročeno emisijom stakleničkih plinova bili su sve snažniji i Bushova se administracija našla u nezavidnoj situaciji. No, Bijela je kuća izlaz našla u friziranju klimatskih izvještaja, što je izašlo na vidjelo u ljeto 2005. kada je to razotkrio New York Times. Tada se pokazalo da je Philip Cooney, koji je u Bijeloj kući bio na čelu Savjeta za zaštitu okoliša, uporno mijenjao nacionalne klimatske izvještaje ne bi li pokazao da je veza između emisije stakleničkih plinova i globalnog zagrijavanja zapravo irelevantna. Pokazalo se i to da je Cooney na tu važnu funkciju bio došao kao lobist Američkog naftnog instituta, najveće poslovne skupine koja predstavlja interese naftne industrije. Cooney je zatim dao ostavku, ali je nakon nekoliko dana dobio novi posao u Exxon Mobileu.
Umjereni Tillerson
Tijekom osam godina predsjednikovanja Baracka Obame teksaški su klimatski skeptici bili pomalo u defenzivi, iako i dalje moćni u Kongresu. No, pobjedom Donalda Trumpa, poznatog po izjavi da je “globalno zagrijavanje kineska zavjera”, zauzeli su važne pozicije u novoj administraciji. Tako je Rex Tillerson, bivši čelnik naftnog diva Exxon Mobilea, imenovan državnim tajnikom, a bivši guverner Teksasa Rick Perry ministrom energetike. I dok su Tillerson i Perry u posljednjih pola godine znatno ublažili svoje stavove te bili za ostanak u Pariškom klimatskom sporazumu, odnosno za ponovno pregovaranje, to se ne može reći za teksaške kongresmene i senatore.
Teksašani vjeruju
Analiza news portala Motherboard pokazala je kako su 232 od 435 zastupnika 115. saziva američkog Kongresa, te 53 od 100 senatora poricatelji klimatskih promjena. Od 36 teksaških zastupnika (25 republikanskih i 11 demokratskih) njih 28 negiraju globalno zagrijavanje. Među njima u medijima su najpoznatiji senator Ted Cruz te kongresnik Lamar Smith. Tako se Ted Cruz, Trumpov protivnik u borbi za republikansku predsjedničku nominaciju, proslavio izjavama kako su “klimatske promjene ljevičarska teorija bez ikakvog znanstvenog temelja, čija je svrha da im vlade nametnu kontrolu gospodarstva i energetskog sektora”.
Dok moćni političari poriču globalno zagrijavanje, javno mnijenje u Teksasu, državi s gotovo 28 milijuna stanovnika, pokazuje mnogo veću osjetljivost za problematiku klimatskih promjena. Tako je veliko istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Yale objavljeno 2013. godine, pokazalo da 70 posto Teksašana vjeruje u globalno zagrijavanje. Svega 14 posto anketiranih negiralo je problem dok je 52 posto Teksašana reklo da su osobno iskusili učinke globalnog zagrijavanja. Među ispitanicima koji smatraju da je globalno zagrijavanje na djelu, njih 95 posto smatra da je veći broj toplinskih valova posljedica klimatskih promjena. Također, osam od 10 anketiranih smatra da će se Teksas u budućnosti suočiti s još snažnijim olujama, tornadima i uraganima.
Iako se nijedan pojedinačni vremenski događaj, uključujući i uragan Harvey, ne može direktno pripisati klimatskim promjenama, znanstvenici ističu kako s rastom globalne temperature raste broj i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja. - Nema sumnje da klimatske promjene povećavaju ozbiljnost katastrofa kao što je uragan Harvey - izjavila je za CNN Jane Lubchenco, bivša čelnica američke Nacionalne agencije za oceane i atmosferu (NOAA). Drugim riječima, stanovnici Teksasa bi u budućnosti mogli češće biti na udaru razornih uragana poput Harveyja. Stoga će i teksaškim moćnicima, političarima i naftnim biznismenima, biti sve teže poricati globalno zagrijavanje i čovjekovu odgovornost za to, kao i nužnost ulaganja za obranu od ekstremnih vremenskih događaja čiji je glasnik Harvey.
