Prilozi se odbijaju bez objašnjenja, već urađene priče nestaju ili se nanovo montiraju bez znanja novinara, postoji embargo na pojedine ličnosti uprkos njihovoj stručnosti… Dobro došli u svijet Televizije Sarajevo
O uplivu i utjecaju politike nam govore i u Vijeću uposlenika TVSA, oformljenom prošle godine, kao odgovor na situaciju u kojoj su im ugrožena novinarska prava i mogućnost da slobodno i neometano rade svoj posao. “Budući da novinarski angažman podrazumijeva cijeli niz koraka do objavljivanja priče, da teme moraju odobriti urednici, a urednički prijedlozi analizu uredničkog kolegija, često se dešavalo u zadnje dvije godine da priče budu odbijene bez argumentacije ili da prilog nakon što bude smontiran, bude ‘skinut’ sa košuljice, premontiran bez autorizacije novinara i slično. Pritisci političkih elita koje imaju indirektan uticaj kod postavljanja upravljačkih struktura, stvorile su određeni stepen autocenzure kod pojedinih urednika, zbog čega su novinari u veoma nepovoljnoj poziciji. Ponekad se direktno zahtijevalo ignorisanje određenih sagovornika, iako su oni, prema procjenama urednika i novinara, bili ključni akteri priče. Primjeri: promocija filma o Sarajevskom aerodromu, kada je autorica potpuno izignorisana jer je članica opozicione stranke. Ili, načelnik koji je zaslužan za donaciju opreme vatrogascima, zbog istog ‘grijeha’ nije ni pomenut u cijeloj priči. Sve prema sugestijama menadžmenta.”
Nezakonito zapošljavanje
Ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo Lejla Brčić nam, opet, navodi da su na samom početku godine uočili nezakonito zapošljavanje na TVSA, pa je poslana inspekcija. Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo je tad utvrdila da je direktorica Edina Fazlagić nezakonito i u suprotnosti sa Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine zaposlila 14 radnika. Tadašnji Nadzorni odbor kao i rukovodstvo TVSA spočitali su njoj, kao ministrici, te još nekim zastupnicima u skupštini kako su krivi zbog paljevine automobila direktorice Fazlagić u februaru ove godine, što je uradio revoltirani bivši zaposlenik TVSA. “To, naravno, ne opravdavamo ni u kom slučaju, ali ne možete spočitavati nekome što je poduzeo zakonske mjere i tražio od relevantnih institucija da ispita zakonitost poslovanja druge institucije koja troši javna sredstva. Evidentno je da na TVSA postoji mnogo problema, spočitava se veliki broj zaposlenih: na TVSA trenutno ima 129 uposlenika, dok neke druge TV kuće koje se bave sličnom djelatnošću imaju 60-70 uposlenih, a pritom i dosta kvalitetniji program.”
Imala je ministrica Brčić i nesvakidašnje lično iskustvo sa TVSA koje zorno svjedoči o servilnosti upravljačkih struktura ove TV kuće prema kantonalnoj vlasti. “Neko iz rukovodećih struktura sa TVSA me nazvao da pita za jednu pres-konferenciju koju je organizovala Vlada. Zapravo, pitao me da li bih željela da se ta pres-konferencija ponovo emituje u drugom terminu, jer se već emitovala uživo, ali se radilo o nekom dnevnom terminu, kad većina ljudi nije kod kuće da to gleda. Bila sam iznenađena, mislila sam čak i da je neka smicalica, a onda shvatila da je to, očito, uobičajeni način funkcionisanja. Rekla sam tad: ‘Ovo je prvi i zadnji put da me nazovete i pitate šta ćete vi u vašem programu emitovati. Uređivačka politika je nešto što je stvar profesije i novinara koji profesionalno obavljaju svoj posao i stvar procjene da li je to korisno i zanimljivo gledateljima, a mene, molim vas, nikad više nemojte nazvati da me pitate da li će nešto biti emitovano i u kojem terminu. To se ne smije dešavati’.”
O cenzurisanju sadržaja, filtriranju informacija, poželjnim i nepoželjnim sugovornicima, bavio se nedavno i portal AlJazeera Balkans, u tekstu pod naslovom: “TVSA – javni servis u rukama političkih partija”. Za ovaj portal je o stanju na TVSA govorila Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari. “Sve stranke koje su bile na vlasti u KS-u, preko ‘svojih’ direktora i članova nadzornog odbora, miješale su se u uredničku politiku, vršile cenzuru i na druge načine kršile profesionalno dostojanstvo i prava uposlenika TVSA”, kaže Rudić te navodi kako je u proteklih nekoliko godina Linija za pomoć novinarima – FMHL imala sedam prijavljenih slučajeva kršenja profesionalnih i radnih prava novinara, uposlenika i urednika TVSA. “Krenimo od slučaja kada je jedan od članova Nadzornog odbora uletio u studio za montažu i pokušao narediti novinarki kako treba napisati izvještaj”, ističe Rudić, misleći na slučaj iz 2011., kada se tadašnji v.d. predsjednika Nadzornog odbora TVSA Mirsad Sipović pokušao uplitati u rad novinarke Azre Bavčić.
Puno je problema, ističe i ministrica Brčić; primjerice, još na usvajanje čeka Pravilnik o sistematizaciji. “Sindikat odnosno sad i Vijeće zaposlenika imaju problem s tim Pravilnikom, koje rukovodeće strukture pripremaju. Ne može se to spočitati samo ovom rukovodstvu nego i onima prije njih: ima veliki broj ljudi koji po deset godina rade uz ugovore o djelu, a defakto su u radnom odnosu.”
Profesionalni standardi
U narednom periodu će se, navodi ministrica Brčić, morati ozbiljnije krenuti u restrukturiranje, od izmjena osnivačkih akata, postavljanja stvari na svoje mjesto, kako to profesionalni standardi nalažu. “Ono što će ova vlast očekivati od TVSA jeste samo da se poštuju profesionalni standardi. Ništa više od toga.“
Ministricu smo pitali i na koji način vidi izbor ljudi na rukovodeće pozicije TVSA? Kako ona kao ministrica nastupa u toj situaciji a da se to ne shvati kao neka vrsta utjecaja na sadržaj? “Samo ljudi koji su profesionalci u svom poslu mogu adekvatno upravljati nekim preduzećem ili ustanovom. Nisam ubjeđenja da direktor televizije treba biti neko ko ima pretjerano dodira s novinarstvom, to je klasična menadžerska funkcija, ali urednik mora biti vrhunski profesionalac u svijetu novinarstva koji će prvenstveno poštivati etičke standarde, profesiju. Onog momenta kad se to osigura na TVSA, kad novoimenovane strukture provedu konkursnu proceduru i izaberu najbolje kandidate za te dvije pozicije: menadžera da rukovodi, kao i vrhunskog novinara da upravlja programskim dijelom, tad ćemo moći govoriti o postavljanju stvari na TVSA na način na koji to treba funkcionisati.“
Evo prilike da podsjetimo ko su bili ljudi u upravljačkim strukturama TVSA od njenog osnivanja, odnosno generalni direktori TVSA: reditelj i glumac Nedim Đuherić (1998-2007), pravnik Emir Zlatar (2007-2011), novinar Konstantin Jovanović (2011-2013), pisac i scenarista Zlatko Topčić (2013-2016), profesor bosanskog jezika i književnosti Elvir Resić (2016-2018) te na kraju Edina Fazlagić, šefica Sektora za informacije i usluživanje korisnika Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, koja je nakon toga radila kao bibliotekar u Bošnjačkom institutu i u Biblioteci Grada Sarajeva. Na funkciju generalne direktorice TVSA imenovana je u aprilu 2018. Istovremeno, na poziciji glavnog i odgovornog urednika TVSA od njenog osnivanja bili su: doc. dr. Nermina Mujagić Šačić (1998), novinar i književnik Bakir Makarević (1998-2007), a potom je ta pozicija preimenovana u funkciju izvršnog direktora pa su je obavljali novinar Amir Zukić (2007-2011) te, u kraćim periodima, novinari Mirza Sulejmanović, Haris Dučić, Deniza Džaka i Amra Zolj. Potom je izvršni direktor programa i produkcije, kako glasi zvanična pozicija, bio Mirsad Sinanović, novinar, književnik i publicista, koji je do imenovanja na poziciju izvršnog direktora radio kao lektor. Od decembra 2018. vršilac dužnosti izvršnog direktora programa TVSA je novinar i urednik Haris Dučić.
Vijeće uposlenika Televizije Sarajevo nam je pismenim putem dostavilo svoje viđenje situacije kad je riječ o izboru čelnih ljudi ove TV kuće: “Sve političke stranke, koje su participirale u izvršnoj vlasti Kantona Sarajevo, postavljale su svoje kadrove na čelo Televizije Sarajevo. Pogotovo na poziciju generalnog direktora. Često su to bile osobe koje nisu imale nikakva znanja o novinarstvu, specifičnosti ovog posla, time ni kompetencija da vode jednu televiziju. Primjera radi, dva posljednja generalna direktora JPTVSA po struci su bili profesor bosanskog/srpskog/hrvatskog jezika i književnosti (aktuelni direktor PD “Butmir”) i diplomirani komparativista i bibliotekar (donedavno aktuelna direktorica). Prema istim kriterijima najčešće su imenovani i direktori programa. U važećoj sistematizaciji imamo i funkciju glavnog urednika, koja se po opisu poslova mnogo ne razlikuje od funkcije izvršnog direktora. Tu dolazi do čestog preklapanja posla i odgovornosti, a novinari ne znaju kome mogu adresirati svoje probleme, na šta smo nekoliko puta upozoravali.”
Usto, navode iz Vijeća zaposlenika TVSA, ova TV kuća se, nažalost, ne razlikuje mnogo od ostalih javnih preduzeća. “Brojni su slučajevi javnih preduzeća koja predstavljaju politički plijen, gdje se ne vodi mnogo računa o kompetencijama ljudi koji ih trebaju voditi. Niko od menadžera koji su dosad vodili Televiziju Sarajevo nije pokazao spremnost da jasno definira akte preduzeća u skladu sa osnovnom djelatnosti, transparentnosti i uvjetima za obnašanje pojedinih rukovodećih, ali i uredničkih pozicija. Stoga se na JPTVSA promocija uposlenika u viša zvanja vršila bez internih konkursa i uglavnom prema vlastitim, subjektivnim nahođenjima ili simpatijama rukovodilaca.”
Još nije raspisan konkurs za nove čelne ljude TVSA, a dosadašnju direktoricu Edinu Fazlagić novoimenovani Nadzorni odbor je smijenio te za vršiteljicu dužnosti imenovao dugogodišnju novinarku Kristinu Ljevak. U zakonski predviđenom roku bit će raspisan konkurs za izbor direktora TVSA, kao i izvršnog direktora za program i produkciju, a koji se također trenutno nalazi u svojstvu vršitelja dužnosti.
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)
Autor: Mersiha Drinjaković - Analiziraj.ba
